Svjesni smo da civilizacija koju je čovjek stvorio znatno utječe na okoliš. Taj utjecaj uglavnom je negativan. Dovodi do višestrukog onečišćenja okoliša, uništavanja prirode i istrebljenja biljnog i životinjskog svijeta. Iako uglavnom mislimo da je to boljka modernog svijeta, čovjek je onečišćavao svoju okolinu od početka civilizacije – otkako je podigao prve gradove i počeo iskorištavati zemljine resurse za svoje preživljavanje i razvoj. Isto je i s onečišćenjem zraka. Ono nije započelo pojavom automobila i velikim iskorištavanjem fosilnih goriva, započelo je mnogo ranije.
Posljedice onečišćenja zraka spominjale su se još u antičko doba. Tadašnji Rimljani govorili su o nečistom, smrdljivom zraku u gradovima, koje je bilo posljedica mirisa otpadnih voda i dima od loženja. Industrijskom revolucijom, gradove je počeo zagađivati dim od loženja ugljena, kao glavnog goriva koji je i pokretao vlakove i zagrijavao stanove i kuće. Kasnije, razvojem automobilske industrije, ugljen su zamijenili nafta i njeni derivati – nova vrsta zagađivača. Ali ne i jedina.
Zagađenje koje stvara izgaranje fosilnih goriva, danas možemo pribrojati još mnogo izvora. To je izgaranje raznih plinova, poput freona, metana i sličnu, izgaranje kemikalija, smeća, kao i ogromno industrijsko zagađenje… Tu je i onečišćenje koje dolazi zbog moderne poljoprivrede, pune pesticida i ostalih kemikalija, ali i ono iz mesne industrije. Istraživanja su pokazala da veliki postotak onečišćenja dolazi upravo od prekomjernog broja krava koje se uzgajaju zbog mesa, a čiji probavni sustav u atmosferu ispušta metan.
Osim toga, moderno doba donijelo nam je i još jednu vrstu onečišćenja zraka – ono radioaktivno.
Prirodni zagađivači zraka
Zagađenju zraka koje je čovjekova krivnja, treba pripojiti i prirodno zagađenje. Prirodna zagađenja zraka su ona kojima su uzrok neki prirodni izvori. Među velikim zagađivačima ove vrste su, na primjer, vulkani koji ispuštaju pepeo, dim i razne plinove, tu je i dim od požara, velika koncentracija peludi od biljnog svijeta, metan i ostali plinovi koje ispuštaju životinje i još mnogo toga.
Ali to su zagađenja koje bi priroda mogla sama “filtrirati” i ona sama ne bi dovela do značajnijih promjena u sastavu zraka kojeg udišemo. Ne u onom mjeri u kojoj to čini zagađenje koje je napravio čovjek.
Posljedice onečišćenja zraka
Veliko onečišćenje zraka s kojim smo danas suočeni ima značajne posljedice ne samo na ljude, nego na cijelu planetu. Ako govorimo samo o zdravstvenim tegobama, to su razvoji mnogih bolesti od kojih pati sve veći broj populacije. Za početak to su alergije i bolesti dišnih sustava, koje mogu varirati od astme do tumora. Osim toga, posljedice mogu biti i trenutne, a ispoljavaju se kao vrtoglavica, glavobolja, crvenilo očiju, kašalj, teško disanje i slično.
Osim zdravstvenih problema ljudi, onečišćenje zraka čini velike promjene i na planeti. Onečišćenje dovodi do zagrijavanja atmosfere, što rezultira topljenjem polarnih kapa, porasta razine vode, smanjenja slaniteta mora… Sve to dovodi do većeg isparavanja vode u atmosferu, zbog čega se mijenja i klima – imamo sve više velikih oluja, tornada i uragana, zime su sve hladnije, a ljeta sve više vruća. Vremenske prilike na Zemlji postaju sve ekstremnije. To dovodi do poplava, suša, velikih požara, koji uništavaju biljni i životinjski svijet, a time i ljudske zajednice. Dolazi do većih epidemija bolesti, ali i gladi i žeđi. Uništava se biljni pojas, a mnoge životinje postaju ugrožene vrste.
U prirodi je sve povezano i ako poremetimo sklad, možemo očekivati neugodne posljedice. Upravo to se i dogodilo – promijenili smo sastav zraka, zagrijali atmosferu i posljedice koje slijede bit će smrtonosne i za ljude i za čitavu prirodu. Ono što sada možemo učiniti je smanjiti to zagađenje i barem se potruditi ispraviti štetu. Zato umjereno zagađujete, apelirajte na državu i industriju da smanji emisije ispuštanja štetnih tvari u zrak i sadite stabla – ona su naš najveći saveznik u pročišćenju zraka.
Autor: V.B., Foto: Lisa S./Shutterstock
Odgovori