Prirodni okoliš je od presudne važnosti za društveni i ekonomski život. Mi koristimo živi svijet kao resurse za hranu, opskrbu, izvor energije, rekreaciju te glavni izvor lijekova.
U prošlosti, ljudske interakcije s prirodom, iako često imaju razoran učinak na prirodu, često su obogaćivale kvalitetu i raznolikost živog svijeta i njegovih staništa – npr. kroz stvaranje umjetnog krajolika i tla od strane lokalnih poljoprivrednika.
Danas, međutim, ljudski pritisak na prirodni okoliš je veći nego prije u smislu veličine i efikasnosti u narušavanju prirode i prirodnih krajolika, od kojih su najpoznatiji intenzivna poljoprivreda koja zamjenjuje tradicionalni uzgoj, a to u kombinaciji s subvencijama industrijskih poljodjelstava ima ogroman utjecaj na zapadni ruralni krajolik i nastavlja biti prijetnja, zatim masovni turizam koji utječe na planine i obale. Tu su i politike koje se provode u industriji, prometu i energetski sektori koji imaju izravan i štetni utjecaj na obalama. Zatim snažan fokus šumarstva koji uzrokuje opadanje biološke raznolikosti, eroziju tla i drugih srodnih efekata.
Najjasnije manifestacije i degradacije prirodnog okoliša su: smanjenje i fragmentacija staništa i krajolika, širenje aktivnosti čovjeka u prirodni okoliš, što se očituje po urbanizaciji, rekreaciji, industrijalizaciji i poljoprivredi. Očito je da povećanje eksploatacije zemljišta za ljudsku uporabu uvelike smanjuje površinu svakog staništa divljih životinja, kao i ukupnu površinu u cijeloj Europi. Dakle ovdje se govori o domino efektu. Kao što se vidi iz priloženog, smanjena raznolikost vrsta do koje dolazi zbog smanjene naseljene površine, smanjuje genetsku raznolikost vrsta koje tamo žive. Manje staništa, može primiti manje populacije što rezultira siromašnim “gen poolom”.
Uvjeti pod kojima dolazi do smanjenja dovodi do toga da živi organizmi moraju napustiti svoja staništa što ih čini ugroženima. Naime oni u svoju evakuacije uključuju migracije prema drugim staništima i prilagodbu promjenjivom okruženju, što im još više otežavaju ljudski projekti kao što su npr. izgradnja autocesta. Sve te aktivnosti od strane čovjeka dovode do gubitka pojedinih vrsta flore i faune. Pojedine vrste su potpuno izumrle tijekom prošlog stoljeća. Oko 30% kralježnjaka i 20% više biljaka su klasificirani kao “ugroženi”. Prijetnje su izravno povezane s gubitkom staništa zbog uništavanja, izmjene i fragmentacija ekosustava.
Dakle ono oko čega se vrtimo je čovjekovo neprekidno ometanje života oko sebe. Kako utječemo na okoliš?
Mislim da smo dobili odgovor.
Odgovori