Promet s jedne strane odgovara sve većim zahtjevima tereta i putnika, a s druge strane je povezan s rastućim promjenama u okolišu. Utjecaj prometa na okoliš je jako negativan i jasno je da sadašnji prometni sustavi nisu održivi u odnosu na okoliš.
Rast globalnih emisija ugljika je stalan, a promet je zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran za 25% tih emisija. Promet uzrokuje i emisije dušikovih oksida i hlapivih organskih spojeva koji uzrokuju stvaranje ozona. Ozon prisutan u ozonskom omotaču neophodan je za život na Zemlji, ali pri tlu je nepoželjan.
Nepovoljan utjecaj prometa na okoliš rezultira i onečišćenjem tla, vode i zraka, pojavom buke i vibracija te ukupnim negativnim djelovanjem na okoliš.
Osim toga, promet uzrokuje vizualnu degradaciju gradskog i prirodnog prostora, zauzima zelene površine i vitalne dijelove prostora u nekim ionako prenapučenim područjima.
Sve vrste prometa, cestovni, željeznički, pomorski i riječni te zračni promet, imaju znatno štetan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi.
Cestovni promet i okoliš
Razvojem automobilske industrije svijet je postao preplavljen automobilima. Analitičari procjenjuju kako će se svjetska automobilska flota udvostručiti u sljedećih dvadeset godina, dok će benzin i dizelsko gorivo i dalje biti najrašireniji izvor energije.
Logično je zaključiti da će se prema ovakvim predviđanjima udvostručiti i emisija ugljikovog dioksida, a to će dovesti do opasno visokih koncentracija CO2 u atmosferi.
Uz to će se povećati i uporaba zemljišta za potrebe prometne infrastrukture, a to vodi do gubitka bioraznolikosti, narušavanja zajednica i uništavanja staništa te učestalijih onečišćenja vode.
Odbačena stara vozila, istrošene gume, ulje i drugi razni predmeti koji se dobacuju također djeluju negativno na kvalitetu okoliša.
Pomorski i riječni promet i okoliš
Brodovi i druga plovila onečišćuju plovne rijeke i mora pri ukrcaju i iskrcaju tereta, te kod redovnog održavanja, a poseban problem predstavljaju balastne vode.
Balastna voda je voda ukrcana radi postizanja stabilnosti plovnog ili plutajućeg objekta, a godišnje se prenesu ogromne količine balastnih voda s oko 4500 različitih vrsta organizama i oko 3000 planktonskih vrsta.
Suvremeno brodarstvo i pomorski promet nezamislivi su bez balastnih voda, ali one su zbog organizama koje prenose rastuća prijetnja morskom okolišu i održivosti različitih ekosustava.
Negativan utjecaj pomorskog i riječnog prometa na okoliš vidljiv je i kod nenadanih havarija u rijeke i more, gdje razne vrste otpada, nafta i naftni derivati te druga kemijska sredstva dospiju u rijeku ili more.
Zračni promet i okoliš
Intenzivan razvoj zračnog prometa u nekim je područjima opterećenje okoline doveo do krajnjih granica podnošljivosti, a buka koju zrakoplovi uzrokuju tolikih je razmjera da je kvaliteta življenja u blizini zrakoplovnih luka snižena.
Zrakoplovi tijekom leta izbacuju otpadne plinove i time ugrožavaju ozonski omotač, uzrokuju stvaranje naoblake i druge negativne posljedice.
Nije potrebno dodatno isticati koliko su po okolinu opasni vojni avioni koji prevoze kemikalije i nuklearno ili biološko oružje.
Željeznički promet i okoliš
Željeznički promet ima manje štetan utjecaj na okoliš od, na primjer, cestovnog prometa. Ovaj oblik prometa ekološki je prihvatljiviji i gospodarski isplativiji ako se koristi električna vuča vlakova.
Osim toga, za gradnju željezničke pruge i prateće infrastrukture potrebno je puno manje prostora nego za gradnju zračne luke ili ceste.
Vrsta prometa koju svi svakodnevno koristimo najgora je za svijet oko nas, a radi se o cestovnom prometu. S obzirom na to da je u posljednjih 20-30 godina zabilježen samo rast transporta robe i ljudi, potrebno se što prije okrenuti razvoju i organizaciji prometa prema načelu održivog razvoja.
Autor: A.V., Foto: Pexels/Pixabay
Odgovori