Tofu – sir od soje

Ako pokušavate izbaciti ili smanjiti meso u svakodnevnoj prehrani, sigurno ste čuli preporuke da ga možete zamijeniti tofuom. Danas ovu namirnicu možete nabaviti u gotovo svakoj većoj trgovini i pripremati je gotovo kao meso. Jede se u raznim varijantama – kao prilog jelu, glavno jelo, unutar slastica, čak i napitaka. Može se mazati, pohati, dinstati ili jesti sirov. Mnogi ga danas čak rade i sami – po vrlo sličnom principu kao što se radi i sir. Upravo zato tofu i zovu sirom od soje. Ali što je točno tofu, odakle potječe i kako ga sve spremati, pročitajte u nastavku.

Tofu

Porijeklo tofua

Iako se točno podrijetlo tofua ne zna, sigurno je da je potekao iz Kine, vjerojatno u 10. stoljeću. Neke teorije govore da su ga tamo iz Indije donijeli budistički svećenici, a neki da je stigao sa mongolskim plemenima. Najrasprostranjenije vjerovanje je da ga je “izumio” kineski kralj kada je slučajno začinio juhu od soje nerafiniranom solju, što je dovelo do koagulacije soje i tako je nastao tofu.

Kasnije je tofu kao namirnica stigao do Japana, odakle ga je u Europu donio jedan britanski kapetan i to tek u 17. stoljeću. U hrvatskim kuharicama počeo spominjati se spominjati stoljećima kasnije, tek na kraju 20-og.

Tofu se dobiva iz soje i to tako da se zrna soje najprije namaču u vodi dok se ne pretvore u kašu. Nakon toga kaša se prokuhava i procijedi, čime se odvoji sojino mlijeko od čvrstog ostatka. Tofu se radi od sojinog mlijeka. U njega se dodaju razni aditivi koji potiču zgrušnjavanje. Tradicionalno je taj aditiv nigari, odnosno magnezijev klorid, ali danas se koriste i druge tvari koje potiču koagulaciju sojinog mlijeka.

Nakon što se mlijeko zgruša, pobiru se kruti dijelovi i stavljaju u kalupe u kojima se pod pritiskom napravi tofu. Takav sirovi tofu može biti namirnica za sebe, a može biti i baza od koje se rade razne prerađevine, poput namaza, kobasica, soja sosa, mariniranog ili dimljenog tofua i slično.

Nutricionističke vrijednosti tofua

Tofu je nutricionistički vrlo vrijedna namirnica. Vrlo je važan dio veganske i vegetarijanske prehrane jer je veliki izvor bjelančevina, a njihova iskoristivost u ovoj namirnici čak je 60%. On je i dijetetski proizvod jer 100 grama tofua sadrži samo 150 kalorija. Vrlo je probavljiv, čak 95 posto njegova dijela, ne samo zbog bjelančevina nego i visokog udjela proteina. Sadrži malo ugljikohidrata i nezasićene masne kiseline. Veliki je izvor kalcija, kalija, fosfora i mnogih vitamina.

Tofu se preporučuje ženama u menopauzi i PMS-u, te kod ostalih tegoba čija je posljedica pad estrogena, jer sadrži fitoestrogene, tvari koje na tijelo djeluju kao i hormon estrogen.

Kako pripremiti tofu

Tofu se može jesti na razne načine. Može se konzumirati i sirov, ali se takav teško probavlja pa je poželjno da ga osobe s osjetljivim želucem ipak nekako termički obrade. Može se kuhati tako da se doda u razne juhe ili variva. Dodaje se posljednji u jelo, a kada je skuhan, nabubri i počne plutati.

Tofu sam po sebi nema nikakav okus, ali zato jako dobro upija začine i okuse jela u koje se stavlja. Zbog toga je odličan način pripreme ubaciti ga u malo vode začinjene raznim začinima. Možete ga pripremati i kao meso. Najprije ga navlažite toplom vodom i pustite desetak minuta da odstoji. Nakon toga ga možete uvaljati u začine pa pržiti na malo ulja, dodati u rižu, jaja, tjestenine ili kako god volite. Danas je vrlo popularan i marinirani ili dimljeni tofu, koji je već začinjen. Iako je ukusan i nutritivno vrijedan, ne smije ga se previše pojesti odjednom, jer može izazvati želučane tegobe.

Tofu doista može biti raznovrsna namirnica, sve što trebate je malo mašte i znanja kako ga upotrijebiti. Nakon toga možete uživati ne samo u ukusnim jelima, nego i u zdravlju koje će donijeti ovakva prehrana.

Autor: V.B., Foto: Wkimedia

Komentiraj

*