Prema zadnjim podacima astronoma 19.000 komada smeća veće je od 10 cm a svojom kinetičkom energijom u stanju su ozbiljno oštetiti ili čak srušiti svaku svemirsku raketu.
Medu najopasnijim komadima smeća koji su ikada kružili oko Zemlje smatra se rukavica koju je 1965. g. tijekom svemirske šetnje izgubio astronaut Edward White (misija Gemini 4). Skoro mjesec dana koliko je provela u orbiti, terorizirala je sve planove za lansiranje bilo kakve rakete.
Najgori komad smeća koji je od prve šetnje po mjesecu ikada pao na Zemlju je napušteni satelit Skylab koji je 1979.g. pljusnuo u Indijski ocean a dijelova je bilo i po zapadnoj Australiji.
Od ostalih komada opreme, orbitom još uvijek kruži kamera koju je izgubio astronaut Michael Collins (Gemini 10), nekoliko stotina vreća smeća izbačenih s međunarodne svemirske postaje Mir te, jedna četkica za zube.
Brzinom od 28.162 km/h oko Zemlje u niskoj i geostacionarnoj orbiti kruži 110 tisuća komada svemirskog smeća, teškog 1.800 tona. Težina poput 30 željezničkih lokomotiva. U velikoj deponiji pliva 2.671 komunikacijski i vojni satelit.
Od 1973. g., kada je počela misija nadgledanja svemirskog prostora Skylab, na zemlju je palo 17.000 komada raznog svemirskog smeća (od jedne eksplozije pogonskog dijela rakete nakon izlaska iz zemljine orbite nastane oko 300.000 fragmenata – procjenjuje se da ih je vec 200 tona u svemiru).
Broj objekata (krupnijih komada smeća) pod prismotrom koji godišnje padaju na Zemlju povećava se. Samo u prvih 6 mjeseci 1999.g. na Zemlju je palo 57 takvih komada, gotovo isto kao tijekom cijele 1997.g.
Rizik probijanja zemaljskih raketa kroz orbitalno smeće do plavog svemira sve je veći. Procjena rizika sudara sa orbitalnim smećem za raketu Atlantis (2008. g.) iznosila je 1:185. U gustoj mreži smeća prvi veliki sudar dva krupna komada dogodio se 10. veljače 2009.g.
Odgovori