Prašuma je tip vegetacije, koji označava one šume koje su se od svog nastanka razvijale uz malo (sekundarne) ili bez utjecaja čovjeka (primarne), odnosno nastale su djelovanjem prirode.
Prašume po geografsko-klimatskim karakteristikama dijelimo na nekoliko vrsta: osnovne su tropske kišne šume u tropskim područjima i umjerene (skandinavske, europske i prašume umjerenih i hladnih zona)
Imenom džungla u širem smislu označava se tropska kišna šuma. Tropske prašume podržavaju veliku raznolikost živih organizama na svijetu. Iako prašume zauzimaju manje od 2% površine na Zemlji, prašume udomljuju više od 50% biljaka i životinja na svijetu. Prašume imaju više od 170.000 od poznatih 250.000 vrsta biljaka koje su pronađene na svijetu.
Sjedinjene Američke Države imaju 81 vrsta žaba, dok Madagaskar, koji je manji od Teksasa, ima oko 300 vrsta. Europa ima 321 vrstu leptira, a park u prašumi države Peru (Manu nacionalni park) ima 1.300 vrsta leptira.
Zašto je to tako? Pošto su prašume smještene u tropskim krajevima, one primaju jako puno sunčeve svijetlosti. Pomoću biljaka preko fotosinteze sunčeva svijetlost se konvertira u energiju. Kako je u prašumi puno sunčeve svijetlosti, to znači da postoji puno energije u prašumi. Ta energija je pohranjena u biljkama vegetacijom koje životinje poslije jedu. Pošto postoji puno hrane, tako postoje i mnoge vrste biljaka i životinja.
Struktura prirodnog krova prašume znači da tamo postoji mnogo mjesta za biljka kako bi rasle i životinje kako bi živjele. Prirodni krov pruža novi izvor hrane, zaštite i mjesta za skrivanje, te omogućava drugi svijet međusobnog djelovanja između različitih vrsta i rodova.
Kao primjer: postoje biljke imenom bromeliads, koje pohranjivaju vodu u njihovim listovima. Životinje kao žabe koriste vreće vode za lov i polaganje njihovih jaja.
prasume me zanimaju???