Foto: Snap®/Flickr
Danas ne moramo previše isticati važnost vode za naš organizam, ali i život općenito. Pritom naravno mislimo na bogat biljni i životinjski svijet koji nas okružuje. Naime poznato je kako bi život na Zemlji bez vode praktički bio nemoguć. Od pradavnih društava postoji dokaz kako su brojna društa oduvijek cjenili vodu i ono što ona znači za društvo, odnosno cjelokupnu civilizaciju.
Osim što je oduvijek bila cijenjena, treba izdvojiti činjenicu kako voda danas čini čak 71% našeg planeta, ali unatoč tome sve više dolazi do rasprava o tome kako se sve više osjeća da nedostaje kvalitetne pitke vode bez koje ne bismo mogli živjeti. Koliko je nafta bitna i koliko neke države čini superbogatima, tako se i izvori vode počinju cijeniti, a zemlje koje ih imaju polako dobivaju prednost pred svim ostalima.
Pitka voda je zapravo voda visoke kvalitete i smatra se prikladnom za sve naše potrebe. Nažalost kao što smo već spomenuli, na Zemlji je sve manje izvora pitke vode, zbog čega danas neke države imaju trajni nedostatak pitke vode. U pitkoj se vodi ne smiju nalaziti mikroorganizmi, a pored toga ono što mora imati su male količine mineralnih tvari. Najčešći minerali u pitkoj vodi su kalcij, magnezij, karbonat, hidrogenkarbonat te sulfat-ion.
Pored pitkih tu su i slane vode gdje spadaju oceani i mora. U prosjeku voda u svjetskim oceanima ima salinitet od 3,5%. Što se tiče slanih voda svi znamo kako ih ne možemo pit kao slatku vodu, iako određenim postupcima ona se može pretvoriti u pitku vodu. Naime osnovna razlika između pitke i slane vode leži u kemijskom sastavu.
Kopnene vode sadržavaju uglavnom karbonate i sulfate, dok u slanoj vodi dominiraju kloridi. Takva situacija utječe na živi svijet i drugi životni prostor. Kopnene vode zapravo tako spadaju u mlađe vode koje su nastale nakon ledenog doba, dok se morske smatraju starima obzirom da su nastale puno prije početka nastajanja vode na Zemlji.
Komentiraj