• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Klima / Globalno zagrijavanje

Globalno zagrijavanje

Kategorija: Klima

Foto: Flickr, Mikael Miettinen

Globalno zagrijavanje je naziv za povećanje prosječne temperature zemljine atmosfere i oceana zabilježeno u 20. stoljeću. O uzrocima i krajnjim posljedicama globalnog zatopljenja ne postoji znanstveni konsenzus.

Najpopularnija je teorija prema kojoj je globalno zatopljenje posljedica emisije ugljikovog dioksida i metana od strane industrijskih postrojenja u razvijenim zemljama. Prema toj teoriji povećana koncentracija tih plinova dovodi do tzv. efekta staklenika u atmosferi. Pod pritiskom pokreta za zaštitu okoline mnoge su vlade prihvatile tu teoriju i potpisale Protokol iz Kyota čiji je cilj smanjivanje emisije tih plinova.

S druge strane, u posljednje vrijeme javio se određen broj znanstvenika koji osporavaju tu teoriju i nude alternativna objašnjenja, bilo u obliku promjena Sunčeve aktivnosti- zašto se kao dokaz koriste nedavno otkrivene klimatske promjene na Marsu – bilo u obliku ciklične izmjene hladnih i toplih perioda u Zemljinoj povijesti, za što postoji bezbroj geoloških, paleontoloških i povijesnih dokaza.

Od ukupne količine sunčeve svjetlosti, koja dospije do Zemlje, 30% se reflektira natrag u svemir. Ostalih 70% apsorbiraju tlo, zrak i oceani, te tako dolazi do zagrijavanja zemljine površine i atmosfere. Ovo zagrijavanje omogućava povoljne uvjete za održavanje života na našoj planeti. Kako se zemaljska površina i zrak zagrijavaju, tako emitiraju infracrveno toplinsko zraćenje, koje največim dijelom završava u svemiru, što omogućava hlađenje Zemlje.

Nešto od ovog infracrvenog zraćenja ponovno apsorbiraju vodena para, ugljični dioksid i drugi plinovi u atmosferi. Kao što staklo u staklenicima dopušta ulazak sunčeve svjetlosti, ali sprječava gubitak infracrvenog toplinskog zračenja iz staklenika, tako i ovi plinovi, nazvani “staklenički plinovi”, imaju sposobnost zarobljavanja topline u zemljinoj atmosferi. Ovaj proces takoder omogućava povoljne životne uvjete, jer bi bez njega prosječna temperatura na površini zemlje bila znatno niža (oko -18°C), nego što jest (+15°C).

Sadašnji problem globalnog zatopljenja nastao je, kako velika večina znanstvenika vjeruje, zbog značajnog povećanja stakleničkih plinova u atmosferi, prvenstveno ugljikovog dioksida (CO2), zbog sve većeg izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i prirodnog plina) u posljednjih 250 godina, tj. od početka industrijske revolucije. Zadnjih godina čovječansto ispušta u atmosferu preko 8 milijardi tona CO2 godišnje.

Jedan dio CO2 apsorbiraju šume i oceani (koji tako postaju kiseliji), a ostatak se gomila u atmosferi, pojačavajući tako efekt staklenika. Ostali značajni staklenički plinovi su metan i dušik-oksid. Velike količine metana stvaraju velika krda stoke svojim procesom probave, a dušik-oksid nastaje iz umjetnih gnojiva.

Staklenički plinovi ostaju u atmosferi dugo – vjerojatno desetljećima. Od početka industrijske revolucije, prije 250 godina, količina CO2 u atmosferi povećala se 35%, a metana 148%. Kako je sastav zemljine atmosfere iz davne prošlosti prilično dobro poznat iz fosilnih uzoraka i iz uzoraka zraka iz mjehurića zarobljenih u ledu na polovima, pokazalo se da su CO2 i metan u današnjoj atmosferi, na najvišoj razini, barem u posljednih 650.000 godina.

Vlastiti povrtnjak

Šetali ste neki dan po supermarketu i malo bolje pogledali povrće oko sebe. Neko je uvenulo ili posmeđilo, čini se kao da već stoljećima stoji na toj polici s koje sada otužno visi. Nema ni traga onoj zdravoj životnoj … [više] about Vlastiti povrtnjak

Koje voće i povrće sadrži najviše pesticida

Prekomjerna upotreba pesticida čiji se ostaci mogu pronaći u svim vrstama voća i povrća zabrinjava sve potrošače i postavlja se pitanje koliko je tih štetnih sredstava upotrebljeno na, primjerice, jednoj jabuci prije … [više] about Koje voće i povrće sadrži najviše pesticida

Vegetarijanstvo je stil života, a ne dijeta

Vegetarijanstvo je vrsta prehrane koja isključuje meso i životinjske proizvode. Kao način prehrane postoji već duže vrijeme. Prvo se pojavila na Istoku, u Indiji, gdje je prihvaćena kao dio vjerske prakse. Motivi za … [više] about Vegetarijanstvo je stil života, a ne dijeta

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

sinclair-okrugli-stol

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).