Zanimljivo je, ali isto tako i korisno znati u koju kategoriju ulazimo po svojim prirodnim karaketristikama. Pritom naravno najviše mislimo na samu vegetaciju Republike Hrvatske, odnosno na sve one biljne vrste koje uspijevaju na ovim prostorima.
Kada pričamo o vegetaciji, možemo reći kako u Hrvatskoj ona konkretno obuhvaća otprilike 4.266 vrsta vaskularnih biljaka, a kako smo spomenuli na početku da nas zanima gdje Hrvatska spada; možemo reći kako svojim kontinentalnim i mediteranskim dijelom ulazimo u šumsko područje Europe.
Dakle samo područje možemo podijeliti na dvije biogeografske regije od čega se jedna odnosi na Mediteransku regiju koja prekriva 40% površine Hrvatske. Tu spada 17 šumskih zajednica. Druga regija je zasigurno Eurosibirsk-sjevernoamerička koja prekriva malo veći dio, 60%, a gdje nalazimo oko 45 šumskih zajednica.
Mediteranska regija uglavnom obuhvaća zimzelene i listopadne šume. Dakle tu imamo šume alepskog bora, šume hrasta crnike, šume bijelog graba i hrasta medunca, šume crnog graba, šume dalmatinskog crnog bora te šume crnike i crnog graba.
Eurosibirsko-sjevernoamerička regija koja obuhvaća kontinentalni dio Hrvatske dijeli se na pet pojasa: nizinski, brežuljkasti, brdski, gorski i pretplaninski. Nizinski obuhvaća šume hrasta lužnjaka, šume poljskog jasena, šume crne johe, šume vrba i topola. Brežuljkasti dio obuhvaća: šume hrasta kitnjaka i običnog graba, šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena te termofilne šume s crnim grabom i hrastom meduncem.
Brdski pojas obuhvaća: brdske šume bukve, acidofilne šume bukve s bekicom, primorske šume bukve s jesenskom šašikom, reliktne šume lipe i tise, reliktne šume crnog bora. Gorski pojas obuhvaća šume bukve i jele te šume jele s rebračom. Pretplaninski pojas odnosi se na subalpske šume bukve, klekovinu bora krivulja te šume smreke.
Sada napokon znamo koja je točna podjela Hrvatske prema mjerilima prirode i obilježja vegetacije.
Foto: Nicholas_T/Flickr
Odgovori