Neprestano slušamo o ekološkim problemima koji poput skakavaca neprestano i neumorno maltretiraju naš planet. Tek što se jedan riješi nastupa drugi. Medijima smo bombardirani informacijama o zagađenju zraka, zagađenju mora, nedostatku pitke vode, kiselim kišama ili rupi koja zjapi na našem omotaču. Rijetko, ali ipak povremeno, možemo čuti bljesak još jednog problema, tj. svjetlosnog zagađenja.
Svjetlosno zagađenje, Foto: Jodi Roberts/Flickr
O ovome se možda raspravlja nešto manje zato jer se radi samo o problemu koji pogađa industrijalizirane i visokorazvijene zemlje, a nije jednako globalan kao npr. problem pitke vode ili zagađenja oceana. Svjetlo koje znači život i napredak ujedno je i sputavajuća sila i razara ekosustav u koje se zatekne koristi li se neodgovorno.
Što se dakle kvalificira kao svjetlosno zagađenje? Njegova defininicija je da se odnosi na svako rasipanje svjetlosti izvan područja koje je potrebno osvijetliti. Odnosi se i na problem reklamnih panoa, neptrebnih reflektora u npr. disko klubovima ili bezrazložnog osvijetljenja područja gdje rasvjeta nije potrebna. Ujedno se uzima u obzir i usmjerenje svjetlosti.
Nije potrebno da svjetiljke na bilo koji način usmjeravaju svjetlost prema nebu, jer njemu nije potrebno osvjetljavanje, a ona koja dolazi sa zemlje neracionalnim korištenjem često je toliko jaka da osvijetljava oblake iznad sebe. Svjetlost sama po sebi nema štetne učinke za zdravlje, već se oni povezuju sa kolaternalnom štetom nastalom poremećenim ritmovima budnosti i spavanja.
Što se tiče životinja, dolazi do izumiranja vrsta koje žive u blizini velikih i megalomanski osvijetljenih gradova. Od svjetlosti životinje ne vide više zvijezde po kojima bi inače navigirale u potrazi za hranom i ujedno ako su noćni lovci svjetlost im remeti bioritam.
Ova pojava nije izolirana samo na životinjski svijet već se proteže i na čovjeka. Jeste li se ikada zapitali zašto nam je ugodnije spavati ako su svjetla ugašena? To je jednostavno urođeno jer nepotrebno noćno svijetlo čini naš san plićim, ne dozvoljava mozgu da dobije potreban odmor i usporava proizvodnju melatonina. To je hormon koji je nužno potreban ljudskom tijelu u borbi protiv raznih bolesti i poremećaja. Njegov nedostatak čak se povezuje sa nastupanjem depresije.
Ništa se neće promijeniti dok ne promjenimo način razmišljanja. Je li potebno reklamirati zubnu pastu na ogromnim osvjetljenim panoima samo kako bismo bili za 1% učinkovitiji od konkurencije. Je li potrebno osvijetliti čitavu zgradu u kojoj preko noći nema radnika samo da se pokaže njena raskoš?
Mnoge stvari su suvišne u upravljanju suvremenim gradom. Sa nestrpljenjem očekujemo sljedeću generaciju eko gradova koji će se nastojati uklopiti u okoliš bez unošenja pomutnje u bioravnotežu. Do toga dana kada ćemo imati priliku prošetati utopijskim gradskim ulicama, gasite svijetla koja vam nisu potrebna toga trena ili ugasite sva svjetla i uprite koji puta pogled prema zvijezdama.
Autor: L.K.
Komentiraj