Medicinski otpad je sav otpad koji nastaje pri pružanju zdravstvenih usluga. Većinom se ubraja u opasni otpad jer predstavlja veliku biološku i kemijsku opasnost te može značajno ugroziti zdravlje ljudi.
Kod postupanja s medicinski otpadom podrazumijeva se nošenje zaštitne opreme i njegovo razvrstavanje na mjestu nastanka. Potrebno je voditi očevidnik i prijaviti nadležnim institucijama skladištenje, predobrađivanje, obrađivanje te prijevoz i odlaganje.
Medicinski otpad obrađuje se na jedan od sljedećih načina:
- direktnim spaljivanjem
- sterilizacijom i usitnjavanjem, nakon čega otpad postaje neopasan i može se odlagati ili spaljivati s komunalnim otpadom
Kada su u pitanju zakonske regulative koje se odnose na medicinski otpad, u Hrvatskoj postoji Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom. Uz pomoć njega su uređeni postupci i načini gospodarenja otpadom koji nastaje uslijed pružanja njege, zaštite i očuvanja zdravlja ljudi, ali i životinja, te istraživačkih djelatnosti i pružanja raznih usluga kod kojih se dolazi do kontakta s krvlju ili izlučevinama ljudi ili životinja. Odredbe spomenutog Pravilnika ne odnose se na gospodarenje radioaktivnim medicinskim otpadom.
U Hrvatskoj postoji cijeli niz zakona, pravilnika, uredbi i naputaka koji se odnose na gospodarenje medicinskim otpadom, a zbog lakšeg razumijevanja obaveza iz tih propisa, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu pripremila je Priručnik za vođenje podataka o otpadu.
Kako nastaje medicinski otpad
Proizvođači medicinskog otpada su klinike, domovi zdravlja, stomatološke ordinacije, zdravstvene ustanove, mrtvačnice, istraživački i dijagnostički laboratoriji, ljekarne, prihvatilišta i hranilišta za životinje, saloni za akupunkturu, pedikuru i piercing.
Ovisno o količini proizvedenog otpada, oni se dijele na:
- velike izvore – one koji na jednoj lokaciji godišnje proizvedu 200 ili više kilograma opasnog medicinskog otpada
- male izvore – one koji na jednoj lokaciji godišnje proizvedu manje od 200 kilograma opasnog medicinskog otpada
Medicinski otpad može se podijeliti prema nekoliko kriterija pa se tako prema agregatnom stanju dijeli na:
- kruti
- tekući
- skupljeni plinoviti otpad
Prema svojstvima medicinski otpad se može podijeliti na:
- opasan proizvodni otpad
- neopasan proizvodni otpad
Neopasan medicinski otpad podrazumijeva otpad koji ne predstavlja posebnu opasnost kod rukovanja ili odlaganja, a tu spada uobičajeni otpad poput papira i kartonske ambalaže, ostataka hrane, stakla, rublja, posteljine, zavoja od gipsa, pelena, platna i slično.
Opasni medicinski otpad je otpad koji ima sljedeća svojstva: štetnost, kancerogenost, toksičnost i infektivnost. Tu spadaju oštri predmeti, farmaceutski otpad, amalgamski otpad, citotoksični i citostatski otpad, kemijski otpad i slično.
Odlaganje medicinskog otpada
Osobe koje su u kontaktu s opasnim infektivnim otpadom moraju poznavati načela zaštite na radu i sigurnosti radnika. Osoblje mora proći odgovarajuću obuku koja će osigurati da osoblje razumije potencijalne opasnosti vezane uz medicinski otpad i da shvati važnost korištenja zaštitne opreme i provođenja osobne higijene.
Obuku trebaju proći svi zaposlenici koji su izloženi riziku, a to su medicinsko osoblje, spremačice i radnici koji su zaduženi za održavanje postrojenja za obradu otpada te oni koju rukuju medicinskim otpadom i rade na njegovom odlaganju.
Gospodarenje medicinskim otpadom podrazumijeva razvrstavanje i skupljanje na mjestu nastanka u ambalažu koja je prilagođena svojstvima otpada, količini, načinu skladištenja, prijevoza i obrađivanja.
Pakiranje medicinskog otpada
Spremnici za skupljanje opasnog medicinskog otpada moraju biti otporni na djelovanje opasnih svojstava otpada i moraju dobro podnositi uobičajene uvjete prilikom prijevoza, poput promjena temperature, tlaka i vlažnosti i vibracija.
Zarazni medicinski otpad mora se na mjestu nastanka odvojiti i skupiti u hermetički zatvorne spremnike otporne na probijanje i istjecanje tekućina. U privremeno skladište se prevozi bez premještanja u druge spremnike i na način koji onemogućava kontakt ljudi s otpadom.
Spremnici moraju biti označeni natpisom koji sadrži sve potrebne informacije i koji mora biti točno određene veličine ( 70 x 75 milimetara).
Skladištenje medicinskog otpada
Medicinski otpad se na mjestu nastanka mora skladištiti u privremeno, natkriveno i zaključano skladište koje je odvojeno od osnovne djelatnosti i u kojem je spriječen dotok oborinskih voda.
Zarazni medicinski otpad smije se držati najduže 15 dana na temperaturi od +8 °C, ili osam dana na temperaturi od +8 do + 15 °C.
Prijevoz medicinskog otpada
Kad je u pitanju prijevoz opasnog medicinskog otpada, on se mora prevoziti vozilima u kojima temperatura ne prelazi +15 °C, na način koji sprječava direktan kontakt ugroženih osoba s otpadom. Tijekom isporuke se ne smije premještati u druge spremnike ili naknadno razvrstavati.
Kao što je spomenuto na početku teksta, medicinski otpad može se obrađivati direktnim spaljivanjem ili sterilizacijom i usitnjavanjem.
Što se spaljivanja tiče, u Hrvatskoj ne postoje spalionice otpada pa se otpad koji sadrži štetne kemijske tvari, i mora se izravno spaljivati, izvozi izvan Hrvatske.
Autor: A.V., Foto: manfredrichter/Pixabay
Odgovori