Činjenica je da značajan broj građana Hrvatske prepoznaje prednosti sustava stambene štednje, i pri tome se misli kako na samu štednju tako i na stambeno kreditiranje. Bez oba ova dijela sustav ne može funkcionirati: ako nema dovoljno štediša, odnosno štednih depozita, nema niti izvora za stambeno kreditiranje, sa druge strane, ako prikupljeni depoziti nisu plasirani u stambene kredite, sustav ne funkcionira jer mu je upravo kreditiranje prema zadanim uvjetima (pri tome se misli prvenstveno na fiksnu kamatnu stopu) glavna svrha.
Kada jedna stambena štedionica u zadovoljavajućem postotku prikupljene štedne uloge plasira u kredite, razloga za zadovoljstvo imaju i građani koji su realizirali kredit uz kamatu koja je u pravilu niža od kamate na bankarskom tržištu, i koja je uz to fiksna za cijelo vrijeme otplate kredita, i država, budući da je kroz porezna davanja i dodatno poticanje gospodarske aktivnost u višestrukom iznosa pokrila trošak državnog proračuna za poticajna sredstva za stambenu štednju.
Ponovimo, glavni cilj poticanja stambene štednje je stambeno kreditiranje uz fiksnu kamatnu stopu. Danas, u vrijeme kada su se rate kredita veznih uz CHF povećale i za 60% nije potrebno previše objašnjavati u kakvoj su prednosti korisnici kredita stambenih štedionica kojima su rate kredita već više od jedanaest godina iste.
Hrvatsko tržište stambene štednje je relativno malo u odnosu na druge države koje imaju ovakav sustav. Oko 15% građana Hrvatske štedi u stambenim štedionicama. Wustenrot ima 23-postotni udio u štednim depozitima, i oko 40% u kreditima, sa čime se Wüstenrot posebno ponosi.
Jednako tako, važno je kazati da je za dugoročno funkcioniranje sustava neophodno da stambene štedionice održavaju visoku razinu kreditne aktivnosti, jer ukoliko stambene štedionice ne financiraju stambene potrebe onda dolazi u pitanje isplativost sustava, jer državni proračun ima izdatke za državna poticajna sredstva, a nema porezne i druge prihode koji su posljedica izgradnje, kupoprodaje nekretnina ili veće razine zaposlenosti u građevinskom sektoru. Konkretno, u uvjetima kada stambene štedionice financiraju stambene potrebe građana kroz stambene kredite, državni proračun ima 2,5 puta veće prihode od različitih oblika poreza I doprinosa u odnosu na troškove za državna poticajna sredstva ili 1 kuna iz proračuna za poticaje vraća u proračun 2,5 kuna kroz poreze.
Wüstenrot stambena štedionica – www.wuestenrot.hr.
Odgovori