Kako u zadnje vrijeme sve više vodimo bitku sa neprekidnim zagađenjem okoliša i neodgovornim ponašanjem ljudi, tako se sve više stručnjaka okreće rješenjima koji će pomoći da naš planet poživi još malo, prije nego što ga zatrpamo sa nepotrebnim tvarima, od čega ćemo zagaditi pitku vodu i zemlju koja daje plodove.
U organizirane i od strane određenih ministarstava provjerenih odlagališta otpada, možemo ubrojiti reciklažna dvorišta kao još jednu mjeru kojom se nastalu štetu nastoji svesti na minimum.
Reciklažno dvorište podrazumijeva kao što smo rekli nadzirano i posebno opremljeno mjesto za odvojeno prikupljanje otpada, gdje se predviđa određeni prostor za privremeno skladištenje glomaznog otpada kao što je stari namještaj, dotrajala elektronska oprema i bijela tehnika.
Moramo napomenuti kako reciklažna dvorišta imaju itekako značajnu ulogu ne samo u privremenoj sanaciji otpada, nego i u cjelokupnom sustavu koje se bavi kontroliranjem otpada, jer služi kao poveznica kojom jedinice lokalne samouprave osiguravaju vezu između građana, ovlaštenih sakupljača i naravno ovlaštenih obrađivača. Kao što smo rekli bitno je da u svemu tome postoji određena vrsta kontrole.
Kad smo već spomenuli kontrolu, treba spomenuti kako je rad tih dvorišta reguliran zakonom, posebnim propisima, kako nebi naravno došlo do potpunog raspada sistema. Zanimljivo je kako je to uređeno u Zagrebu, gdje je dogovoreno da sva reciklažna dvorišta budu tako smještena da svi građani mogu do njih doći na relativno lak način i u prilično kratkom vremenskom roku. Smatramo da je ta odluka od velike važnosti, jer se na taj način povećava svojevrsna kontrola svog otpada, kojeg se mi kao građani nastojimo riješiti.
Ako vam slučajno zatreba, bitno je znati kako se u reciklažnim dvorištima može odložiti papir, karton, plastika, metalna ambalaža, stiropor, stare baterije, stakleni ambalažni otpad, ravno staklo, PET boce, PE folije, limenke, stari lijekovi, otpadne gume bez naplatka, metalni glomazni otpad, glomazni otpad, akumulatori, fluorescentne cijevi i zeleni otpad.
Danas ih u Zagrebu djeluje četiri, a to su Susedgrad – Stenjevec, Prudinec – Jakuševec, Tunel i Kuniščak. Bitno je znati da sve potrebne informacije možete saznati preko službi zaduženih za čistoću i otpad, tako ako vam zatreba jedno takvo dvorište da znate kome se možete obratiti.
Bolje je reciklirati nego nekontrolirano bacati, al recikliranje nije rješenje jer koliko se uopce energije potroši u procesu?
u Australiji,,,mi,svi,recikliramo,,,sav,,,otpad..:)))))
Premalo dvorišta!!!
Uvesti povratne naknade za boce od ulja, razne limenke od boje, boce od Domestosa itd
Ovak to uz premalo r. dvorišta sve ide u smeće i sve boli kifla za to…, cini mi se, ima izuzetaka naravno, ali je to premalo ljudi, promili …
Tea, slažem se, reciklaža je dobra i potrebna, ali nije opravdanje za povećanje otpadnih materijala iskoristivih reciklažom…znam iz iskustva, takva mi je struka, da se uvijek može ekonomično iskoristiti neki materijal u proizvodnji…i opet će ostati za recikliranje, to je tako logično…
Trebali i se više brinuti, svaka čast pojedincima 🙂
Recikliram pa mislim dosta toga,plasticne boce,staklene,limenke,papir,karton itd…
postovani
u sesvetama ima također reciklažno dvorište u jelkovečkoj ulici i ako postoji prostor da to objavite uz ovaj tekst bilo bi lijepo
srdačan pozdrav
hrvoje vrankic
Recikliram dosta toga, pravim kompost
Svijest ljudi,jos nije na razini da shvate da svaki produkt koji nije u skladu s naturom treba odloziti zbrinuti na posebna mjesta iz razloga sto na taj nacin ne samo da stite i cuvaju prirodni ambijent,nego samim time i pomazu ,kao prvo sebi ,pa i ostalima da se ne susrecemo i podapinjemo i udisemo razno razne ostatke kemikalija i ostaloga otbada ,koji kada tad dodje u dodir i direktno i indirektno.Ako cuvamo najvece blago ,a to je majka priroda ,vratiti ce nam ona to sigurno,,ali dobrim,,sve sto je vise budemo ugrzavali i macehinski se odnosili prema njoj,,opet ce ona uzvratiti,ali ne bas lijepo. Zato cuvajuci okolinu cuvamo samime time SAMI SEBE ! Ne budimo egoisti i egocentrici ,,VOLIMO I CUVAJMO NAS PLANET,,jer za sada nemamo niti jedan drugi u PRICUVI !
recikliram gotovo sve vec godinama. nije istina da je uzaludno, ali bi se ambalaza proizvoda trebala prilagoditi reciklaciji. Koristeci samo jednu vrstu materijala za ambalazu se uspije puno vise reciklirati. nazalost danas su jos dosta proizvoda omotane u papir, pa plastiku, pa jos nesto… a to ne valja. trebalo i sto vise promovirati staklo, koji se reciklira 100% i izbaciti tetrapak koji je napravljen od slojeva razlicitih materijala pa je dobar samo za izgaranje sto jako steti okolisu.
Vjerujem da bi više ljudi recikliralo odpada kada bi ga imali gdje i odložiti. Evo primjer, u mom kvartu nigdje nema kontejnera za odlaganje papira i staklenki i do prvog moramo potegnuti autom. Pitanje je koliko bi to ljudi bilo voljno učiniti?! U svom domaćinstvu već godinama recikliramo i papir i staklenke….i ostali otpad koji se može iskoristiti u kompostu (na svu sreću). Ekologija se počinje učiti kod kuće!
ima ih premalo,,,,,,,,,,,,,,
Recikliram, odvajam i onda kako nemam kud sve ode u istu kantu. Boce, to je pak problem jer se osjećam kao građanin drugog reda kada ih predajem prodavačima koji se postave tako da sam manja od makova zrna ako mi ostane koji zatvarač na boci, tada ih radije opet bacim u istu onu kantu za otpad.
Nema uvijeta za recikliranje svih vrsta otpada svugdje.Sto napraviti sa plasticnim bocama koje nisu PET?
I mi želimo pomoći očuvanju okoliša – zato predstavljamo bobble – prvu bočicu sa ugrađenim filterom koja je napravljena od recikliranog materijala. Jedan filter je dovoljan za 300 punjenja, što znači 300 plastičnih boca manje. Pridružite nam se i saznajte više – uskoro smo u Hrvatskoj.
da, Ivane, u pravu si.. plasticne boce bi trebalo sasvim izbaciti iz upotrebe i koristiti staklo. ili ih puniti na dozere.. plastika je, opcenito, u biti jako los materijal i slabo se reciklira. Aluminij bi isto mogao biti dobra zamjena samo sto je hrvatska jos stvarno daleko od toga da stvori uvijete za uspjesnu reciklaciju.. u medjuvremenu, medjutim, treba poceti mijenjati navike ljudi i privikavati ih na recikliranje… koje se, kao sto je zeljka gore rekla, uci od malena!
mi imamo vrbas i od spareta auta guma boca i sl mi to sve lepo i VRBAS…TAKI DOSLI…
SALU NA STRANU MISLIMDA SAM NESRETNA KAD GOMILU BOCA OD MINERALNE MORAM BACIT U KONT. A U ZG LIJEPO IMAS 3 OBOJENA KONT, I BIRAS PAPIR SMET,I PLASTIKU U DUGAVA SAM TO RADILA I LIJEPO SE CIVJEK OSJECA JA SAM DA SE OVE PLAST. KECE UKINU POD HITNO!!!!!!ZA POCETAK PA MOJI RODITELJI SU BOLJE CUVALI OVU ZEMLJU NEGO JA PRIJE SAMO CEGER I TAKO U DUCAN A SAD !!!!!
IPAK MISLIM TO SE NECE TAKO LAKO RJESITI …NA NASU ZALOST …
razvrstavam, ali se nakuplja jer, iskreno, niti ne znam gdje se u zg nalaze reciklažna dvorišta. pa onda – što s elektorničkim otpadom? gdje se to može ostaviti? i onda ostaje vječito pitanje prijevoza, jer nemam auto, za prijevoz koristim bic, a staro kučište od kompa baš i ne mogu na bicu prevesti do ”obližnjeg” rec.dvorišta… napišite ovdje popis rec.dvorišta, adrese, pliz! tnx
evo ti tina broj 0800 444 110 to ti je besplatan broj i besplatan odvoz elektroničkih uređaja ne samo za zagreb nego za cijelu hrvatsku
Ne recikliram, ali mislim da je korisno i namjeravam početi..naravno da je dobro za prirodu..a što se tiče energije koja se potroši pri recikliranju, energija se troši i na proizvodnju ali se ovdje štede resursi, svaki pa i mali pomak koji je koristan za prirodu je dobar, pozz
Mislim da bi ovi sto jaaako puno zaradjuju na smecu trebali nama dostaviti vrecice za papir,staklo,plastika pa mi to lijepo doma razvrstamo,a oni dodju tjedno pokupiti.Oni bi htjeli da im mi odmah i recikliramo.Tko nema auto je sve tesko.
U Splitu vidija kako reciklažni kontenjer za plastiku prazne u obični kamion za škovace. I ko tu koga?
Priznat ću vam jednu stvar. Više godina odbijao sam plaćati smetlarinu. Dolazile su prijetnje ovrhama ali ja se nisam obazirao. Nikad nisu ostvarili ni jednu prijetnju. Stvar je jednostavna – odbijao sam plaćati po kvadraturi jer u stanu od 80 kvadrata živimo nas dvoje, a u nekim stanovima od 40 kvadrata živi četvero. Zar nas dvoje zbilja proizvodimo duplo više smeća od njih četvero pa duplo moramo platit? O tome sam čak telefonski razgovarao sa gospođom Ljubicom Vrdoljak tadašnjom direktoricom splitske Čistoće i govorio joj kako želim plaćati po količini. Ona meni da je to nemoguće izvesti. Nije nemoguće, uvedite crne kese koje bi se plaćale i u čiju cijenu bi bila uračunata naknada Čistoći – što baciš više kesa, platiš više naknade. Ako još uvedete kese drugih boja za papir, plastiku, staklo koje bi se dijelile besplatno time bi stimulirali odvojeno prikupljanje otpada i smanjili količinu smeća. Da je to utopija – ona će meni. A ja onda neču platit pa me ti tuži. Nije nikad. Sad prije desetak dana opet mi je došla prijetnja ovrhom na nekih 600 – 700 kuna. Platio sam, ali ne iz straha od ovrhe nego radi solidarnosti sa onima koji ipak redovito plaćaju smetlarinu.