• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Okoliš / Pitka voda i zagađenje
očuvanje pitke vode

Pitka voda i zagađenje

Kategorija: Okoliš

Slatka voda sigurna za piće čini samo 2.5% vode na našem planetu. Uzmemo li u obzir da je veliki dio te vode nedostupan, tj. preduboko u podzemlju ili zarobljen u polarnim ledenjacima,  unatoč novim metodama potrage i dobavljanja, ostaje nam samo oko 1% vode dostupne za korištenje.

očuvanje pitke vode
Očuvanje pitke vode, Foto: Orla/Shutterstock

Iako bi realne količine slatke vode na Zemlji bile dostatne i da je njena populacija trostruko veća, problem stvara  neravnomjerna raspodjeljenost slatke vode. Najveći nedostatak osjećaju upravo zemlje Trećega svijeta u kojima je najizraženija eksplozija stanovništva i oni su ujedno i najugroženiji situacijom sve većeg zagađenja ono malo resursa koje posjeduju. Više od 1 milijarde ljudi u 21. st. živi još bez pristupa sigurnoj i čistoj vodi. To se naziva vodni stres i ubrzano zagađenje navodi stručnjake na pomisao da će se udio država izloženih vodnom stresu samo povećavati.

Rasprava o vodi sigurnoj za piće podijelila se na dva pola od kojih jedni zagovaraju stranu da je voda sigurna za piće nužno pravo svakog čovjeka pod suncem, a drugi je smatraju samo ekonomskim reursom koji se kupuje i prodaje. Ponešto je iracionalno smatrati ono što vam treba da preživite ekonomskim resursom, ali ujedno ono što je nužno je i najbolja valuta zar ne?

Hrvatska  je zemlja koja je bogata pitkom vodom i gotovo sva njena voda dolazi iz podzemnih izvora. Čak je i u zakonu istaknuto kako uporaba podzemnih voda u svhu pića, sanitarija i protupožarne zaštite ima prednost nad svim drugim svrhama. Nastavimo li pravilno gospodariti vodom trebala bi nas zaobići kriza koja će se neminovno u jednom trenutku izbiti u svijetu nastavimo li ovom putanjom.

Najveći zagađivači vode su industrija i, neočekivano ali istinto, suvremena poljoprivreda. Kako se uzgoj hrane koji nema za cilj ekološku proizvodnju temelji na proizvodnji sve veće količine takvi proizvođaći se ne ustručavaju od korištenja umjetnih gnojiva i pesticida kako bi povećali prinose. Na taj način velike zemljišne površine bivaju zagađene ovim supstancama koje se kišama odvode u tlo i zagađuju podzemene izvore pitke vode.

Stoga, upravljanje pitkom vodom trebao bi biti jedan od primarnih zadataka čovječanstva. Čak i da ovoga trena sve tvornice prestanu ispuštati plinove i otrove u zrak i da svi proizvođači predstanu svoja polja posipavati pesticidima, da se zaustavi ispuštanje industrijskih voda u tokove rijeka, bila bi potrebna desetljeća da eko sustav pročisti sam sebe. Nužno je gospodariti vodom na način da se primjenjuje održivi razvoj,  jer zagadimo li vodu alternativa ne postoji.

Ova životno važna tekućina opće je dobro i ni jedna tvrtka ili organizacija ne može polagati pravo na njeno isključivo korištenje. Na skupštini UNa 2000. godine donesen je ambiciozan plan da se do 2015. prepolovi broj ljudi kojima nije dostupna pitka voda. Neka poboljšanja su svakako očita, no još nas čeka puno posla kako bismo svakoj osobi mogli pružiti ono što je njeno prirodno pravo.

 Autor: L. K.

Ekološki problemi

Svijet se danas suočava sa ozbiljnim problemom proizašlim iz onečišćenja za koje smo zaslužni skoro svi. Nesavjesno i neodgovorno ponašanje svakog pojedinca te velikih kompanija doveli su do globalnog zatopljenja i … [više] about Ekološki problemi

Zašto su šume važne

Jeste li već počeli razmišljati o tome da postanete ekološki svjesni i da se počnete brinuti za prirodu koja vas okružuje? Nemar može dovesti samo do još gore situacije, pa je važno trgnuti se i krenuti što prije prema … [više] about Zašto su šume važne

Erozija, gubimo li tlo pod nogama

Jednom smo bili lovci i sakupljači. Lutali smo stepama i šumama u potrazi za bobicama i šumskim životinjama i uvijek smo uzimali samo onoliko koliko nam je bio potrebno. Ekosistem je mogao podnijeti ovu razinu … [više] about Erozija, gubimo li tlo pod nogama

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

sinclair-okrugli-stol

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

Copyright © 2010.–2025. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).