Komunikacijska tehnologija preplavila je svijet i danas više nitko ne može zamisliti funkcioniranje bez barem jednog mobitela u ruci. Zanimljivo je kako se možete naći usred Afrike i bez imalo problema samo jednim potezom nazvati koga god želite bilo gdje u svijetu, poslati mail ili nešto drugo. To je čudo tehnologije koje sve više počinje utjecati na prirodu koja nas okružuje.
Mobitel i punjač, Foto: flyzor/Flickr
Elektronički otpad je sastavni dio otpada na gradskim odlagalištima koje se brzo nakuplja. Radi se o iznimno opasnom otpadu kao što su monitori koi sadržavaju olovo, baterije koje sadrže litij te cink, živa i bakar što se ugrađuje u današnje strojeve.
Kada se zapale, truju zrak koji udišemo, a kada se ostave na gomili prodiru u tlo te na taj način kontaminiraju njega i podzemne vode. Problem je velik, a ne pomaže ni to što se oko 130 milijuna mobitela baca svake godine. Uskoro će broj biti podjednak onom koji se odnosi na kupljene.
Mobiteli se u zadnje vrijeme mijenjaju češće nego prije i više nije moderno imati isti mobitel dulje od godinu dana. Nakon isteka određenog vremena, kupuje se novi mobilni uređaj a stari se sprema negdje sa strane ako zatreba.
Rijetko kad se opet upotrijebi, uglavnom završava na dnu vrećice za smeće. Najbolji način postupanja je da ako je uređaj ispravan, pokušate ga dati nekom tko će ga još koristiti neko vrijeme.
Možete ga darovati dobrotvornoj ustanovi, ili neovisnim prerađivačima. Često možete dobiti povrat poreza u vrijednosti mobitela ili gotov novac od prerađivača. Prema provedenim istraživanjima pokazalo se kako se u svijetu reciklira manje od 1 % mobitela, dok se u SAD-u oko 500 milijuna mobitela više ne upotrebljava.
Potrebno je znati kako se otpad određene vrste ne može samo tako izbaciti iz stana zajedno sa ostalim smećem. Ako nemate kome dati vodite računa da ste mobitele odložili na primjereno odlagalište, a ako niste sigurni raspitajte se u nadležnim institucijama.
Autor: S.Š.
Komentiraj