Naravno da svako kućanstvo proizvodi određenu količinu otpada. To je nemoguće izbjeći i svatko od nas mora se na odgovoran način naučiti nositi s otpadom iz vlastitog doma. Možda ste u stanu, možda u kući. Gdje god bili volite biljke i želite da vaše zelene suputnice žive dobro i imaju dovoljno vode, svijetla i hranjivih tvari.
Organski otpad, Foto: Lightspring/Shutterstock
Sada nije ni bitno pričamo li o jednoj lončanici koja stoji na skromnom balkonu negdje u gradskoj vrevi, ili govorimo o imanju s hektarom voćnjaka.
Svakome su drage njegove biljke i želi im pružiti najbolje. No često u pokušaju da im pomognemo zapravo štetimo posipajući po njima razne vrste umjetno proizvedenih gnojiva koja bi trebala hraniti zemlju. Umjesto toga u tlo samo unosite nepoželjne supstance. Da, svakako umjetno gnojivo ili pesticid će pomoći riješiti ciljani problem, ali će stvoriti mnogostruke kolateralne probleme.
Zato bez obzira na to koliko prostora imate možete kompostirati organski otpad. Nije problem kompostirati ni u jednoj običnoj kanti negdje u kutu balkona, u kojem slučaju ćete na dnu kante morati načiniti rupice. Zanimljivo je kako organski otpad čini 30 do 40 % udjela u otpadu kućanstva. Kompost nastaje aerobnim putem uz djelovanje bakterija koje razgrađuju organsku materiju na sitnije hranjive komponenete koje će se tada vratiti u krug kruženja nutrijenata kroz zemlju.
Idealan prostor za proizvodnju komposta bi bio teren koji je samo blago nagnut. Idealno je postaviti na dno grančice ili cjevanice kako bi mogao ulaziti zrak i potrebno je pomiješati tzv. smeđi i zeleni kompost. Oni se razlikuju jedino po sastojcima koji se u njemu nalaze i nije potrebno točno pogoditi omjer da bi se pokrenuo prirodni proces. Hrpu komposta prekrijte materijalom koji diše poput sijena, lišća ili kartona.
Svakih nekoliko mjeseci malo preokrenite hrpu tako da materijal s dna dođe na vrh no nemojte to činiti prečesto jer bi središte kompostne hrpe trebalo u procesu razgradnje postići temperaturu od 50-70° C. U zeleni kompost ubrajamo travu, talog kave ostatke voće i povrća i slično dok smeđi čine otpadci iz vrta, grančice, borove iglice, lišće, sijeno, piljevina, čak i pamučna tkanina. Nemojte ubacivati nikakvu hranu koja je termički obrađena, ili išta tretirano kemikalijama kako ne biste ometali prirodni proces.
Kada je kompost gotov, za otprilike pola godine imati će miris vlažne zemlje i tada znate da je spreman za uporabu. Svi veliki komadi materijala su razgrađeni i ostaje samo ova hranjiva smjesa. Posipajte njome zemlju svojih biljaka i nahranite ih na ovaj najprirodniji i najzdraviji mogući način. Pustite prirodi da uzme stvar u svoje ruke.
Autor: L.K.
Komentiraj