Bazga ima široki spektar djelovanja kad je u pitanju liječenje raznih bolesti i na našem je području jedna od najstarijih i najpoznatijih biljaka. Uglavnom je drvenasta biljka, iako postoje i vrste koje su višegodišnje zeljaste biljke. Pripada rodu listopadnih grmova ili niskog drveća, a poznata je po bijelim, sitnim i mirišljavim cvjetovima.
Ekološki uzgoj bazge kod nas nije čest. Ona je najčešće samonikla biljka koju je moguće pronaći uz puteve, u šumama, na napuštenim mjestima i slično. Uglavnom raste u obliku grma, ali može rasti i kao drvo i u tom slučaju doseći visinu do 10 metara. Stabla iz uzgoja mogu živjeti do 20 godina, dok samonikla stabla mogu trajati čak 40 godina.
Korijen bazge je plitak, a biljka se može razmnožavati sadnicama ili iz sjemena. Cvjetovi bazge sastoje se od pet sraslih latica bijele do lagano žućkaste boje te karakterističnog mirisa – intenzivnog ali ugodnog. Cvjetovi sadrže vrijedna eterična ulja, smolu i kiseline pa se od njih rade sokovi. Plod bazge je bobica tamnoplave ili tamnocrvene boje.
Postoji oko trideset vrsta ove biljke, a kod nas se najviše mogu pronaći crvene bazge i crne bazge. Kad je u pitanju ekološki uzgoj bazge, u te se svrhe najčešće koristi austrijska sorta Haschberg.
Ostale sorte koje se koriste za uzgoj su:
- Haideg 17
- Korsor
- Mamut
- Samdal
- Sampo
Sadnja bazge
Najbolje vrijeme za sadnju bazge je proljeće ili jesen. Jesenska sadnja bazge ima prednost jer se korijen biljke tada bolje razvija, a vegetacija se odvija tijekom proljeća. Proljetna sadnja se preporučuje ako se planira raditi nasade na brdima ili na mjestima s brdsko-planinskom klimom, kako se mladice ne bi izlagale nadolazećoj zimi.
Sadnja bazge obavlja se u lakšim i plodnim tlima, blago kiselima pH 5.5 do 7) i bogatima dušikom. Tlo prije sadnje treba preorati na dubinu od 40 cm, a to je najbolje obaviti u kolovozu, kako bi se tlo do jesenske sadnje sleglo.
Sadnice bazge pripremaju se tako da se u veljači odsjeku stare, a u ožujku mlađe grančice. Režu se na dužinu od 20 do 30 cm i sade u vrtno tlo tako da se iznad zemlje nalazi okac ili dva. Kada sadnica razvije korijen, stabljiku i list, presađuje se u nasade, a razmak treba iznositi od 1 do 1,5 metar.
Uzgoj bazge i održavanje nasada
Za uspješan uzgoj bazge potrebno joj je osigurati vlažnost tla jer ima plitak korijen i brzo se suši, ako tlo nije dovoljno vlažno. Najviše joj odgovaraju mjesta s oko 700 mm oborina godišnje. Iako je uzgoj moguć na mjestima do 1400 metara nadmorske visine, na visini većoj od 700 metara bazga neće davati plod.
Najbolje će uspijevati u mjestima gdje temperatura u listopadu dostiže od 7 do 15 stupnjeva. Crna bazga je otporna na hladnoće pa može podnijeti velike minuse.
Kod ekološkog uzgoja bazge prvih nekoliko godina nakon podizanja nasada zemlju treba plitko obrađivati i čistiti od korova. Ako se nasadi podižu na mjestima gdje ima više oborina, preporučljivo je zasaditi travu između redova. Travu je potrebno redovito kositi i nakon košnje je ostavljati na površini.
Nasade bazge treba svake godine gnojiti sa 600 do 800 kilograma organskog gnojiva. U proljeće i na jesen se dodaje 24 do 40 kilograma dušika po hektaru. Potrebno je provoditi kontrolu kvalitete tla i po potrebi dodavati kalij i fosfor. 100 grama tla bi trebalo sadržavati 25 mg kalija i 15 do 20 mg fosfora.
Stablo bazge se orezuje u prvoj godini uzgoja. Ostavlja se 4 do 6 mladica, a ostale se odstranjuju nakon što dosegnu dužinu od oko 15 cm. U proljeće sljedeće godine za 20 % se skraćuju vrhovi na ostavljenim izbojima, a novi izboji se uklanjaju.
U trećoj godini uzgoja uklanjaju se svi novi izboji koji su rodili prethodnih godina, a ostavljaju se samo jednogodišnji izboji koji su se formirali na dvogodišnjim granama. Od te godine započinje redovita rezidba prilikom koje treba paziti da se ne ostavlja previše izboja je grane moraju biti dobro osvijetljene kako bi dale kvalitetne plodove.
Zaštita od bolesti
Bazga je pogodna za ekološki uzgoj jer ju ne napadaju ekonomski značajne bolesti i štetnici. Može oboljeti od sušenja cvjetne osi i truleži plodova, a od štetnika je mogu napasti crvena koprivina grinja i lisne uši. Na količinu uroda mogu utjecati ptice koje se hrane plodovima bazge.
Berba bazge
Berba cvijeta bazge obavlja se u svibnju. Mora se obavljati po suhom vremenu, a cvjetovi se beru ručno, uz pomoć škara.
Bazga počinje davati plodove dvije godine nakon sadnje. Plodovi bazge beru se tijekom rujna, tek kada poprime tamnocrvenu ili tamnoplavu boju. Zeleni i nedozreli plodovi se ne beru jer su otrovni za ljude. Plodovi ne dozrijevaju istovremeno pa se berba obavlja u nekoliko navrata. Prije prerade plodova treba odvojiti peteljke jer one, kao i nezreli plodovi, sadrže gorke tvari i sambunigrin.
Stablo bazge u prosjeku svake godine donosi od 20 do 30 kg plodova.
Skladištenje bazge
Cvjetovi bazge se nakon branja čuvaju u zatvorenim staklenkama jer na zraku mogu poprimiti smeđu boju.
Bobice bazge se mogu zamrznuti, a osušeni plodovi se mogu čuvati čak nekoliko godina. Plodovi bazge se zamrzavaju tako da im se uklone peteljke, kratko se prokuhaju i nakon toga su spremni za zamrzavanje.
Bazga u kuhinji
U kuhinji se mogu koristiti bobice i cvijet bazge. Cvjetovi su ukusni i pikantni, a od njih se najčešće radi sirup. Moguće je napraviti i ocat, vino, likere i pjenušce.
Cvjetovi se također mogu pržiti ili dodavati u tijesto za palačinke, a odlični su i za pripremu čaj. Čaj je moguće raditi i od bobica, korijena te kore bazgina drveta, ali kod nas to nije čest slučaj. Bobice bazge se mogu konzumirati i samostalno ili dodavati u pite, kolače i umake, a od njih se također radi i pekmez.
Nijemci koriste bobice za pripremu kaša, voćnih sokova i kompota, dok ih Rusi koriste kao začin.
Ljekovita svojstva bazge
Bazga sadrži vitamine A, B i C, tanin, flavonoide, glikozide, rutin, karoten, organske kiseline i alkaloide. Flavonoidi su antioksidansi koji štite organizam od brojnih bolesti. Potiču detoksikaciju i sprječavaju pojavu teških bolesti.
Preparati od bazge djeluju kao diuretik i laksativ pa se preporučuju za očuvanje zdravlja debelog crijeva i bubrega. Bazga je odlična i za poticanje mršavljenja, a može se koristiti i za kožu. Pomaže kod liječenja akni, kožnog osipa i čireva te ublažava simptome konjunktivitisa.
Jača imunitet te štiti od prehlade i gripe, a u te svrhe je najbolje koristiti ekstrakt bazge ili bobice. Bazga je djelotvorna i u liječenju simptoma astme i upale dišnih puteva te kod suzbijanja simptoma alergije.
Povijest bazge
Bazga se smatra jednom od najstarijih i najljekovitijih biljaka u Europi. Stari Grci su vjerovali kako liječi sve bolesti, a u starijim je kulturama predstavljala simbol rođenja i smrti i koristila se za zaštitu od zlih sila.
Uzgoj bazge započeo je u SAD-u, a s vremenom se proširio i na Europu. Bazga se najviše uzgaja u Austriji, Danskoj, Njemačkoj, Mađarskoj i Sloveniji, gdje se osim u prehrambenoj, primjenjuje i u farmaceutskoj industriji. U Hrvatskoj se najviše uzgaja za proizvodnju soka.
Zbog svoje ljekovitosti i mjesta gdje raste, u mnogim je zemljama nazivaju “čudom pokraj puta”. Stablo bazge je bioindikator, tj. može ukazivati na zagađenje zraka jer pojačano raste na mjestima gdje je velika zagađenost.
Nezreli, zeleni plodovi bazge sadrže toksine holokalin, prunasin i sambunigrin, a oni mogu izazvati bolove i grčeve u trbuhu, mučninu, povraćanje i proljev.
Autor: A.V., Foto: Oldiefan/Pixabay
Odgovori