Krka, nacionalni park

U neposrednoj blizini Šibenika nalazi se još jedan od Nacionalnih parkova kojima Hrvatska itekako obiluje, a Krka svoju posebnost najviše duguje svojim prekrasnim slapovima, njih sedam od kojih svaki nudi neponovljivu sliku kojom ostavlja sliku koju ćemo pamiti duže vrijeme.

Nacionalni park Krka svoje ime duguje poznatoj i istoimenoj rijeci koja čini njegov sastavni dio, a koji pored prirodnih vrijednosti nudi i druge sadržaje kao što su zanimljive priče iz povijesti, priče koje govore o prošlosti ovog mjesta, o nekadašnjim običajima i navikama ljudi.

O nekadašnjim davnim vremenima svjedoči čitav niz važnih arheoloških lokaliteta iz perioda od pretpovijesti do srednjeg vijeka. Od tih područja najpoznatija je gradina u Puljanima, te pećinska nalazišta kao što je poznata Oziđana pećina u kojoj su isto tako otkriveni tragovi ljudskog života.

Kad pričamo o povijesti, treba napomenuti kako je najznačajnije nalazište iz vremena rimske vladavine poznati rimski vojni logor Burnum, čiji se ostaci nalaze na desnoj obali rijeke Krke na području današnjeg sela Ivoševaca. Danas se mogu vidjeti ostaci lukova koji su nekad pripadali zgradi pretorija te amfiteatar u kojem je pronađeno puno arheološkog materijala.

Kao što vidimo Krka nudi određene lokacije na kojima možete doživjeti malo povijesti i osjetiti nekadašnja vremena i običaje koji su na neki način oblikovali ovaj kraj i naselja.

Pored poznatih nalazišta koji će oduševit svakog povjesničara, pa i same znatiželjnike, Krka je svakako najpoznatija po svojim veličanstvenim slapovima, a to su:

Skradinski buk kao najpoznatiji slap odnosno posljednja, sedma i najduža sedrena barijera na rijeci Krki. Sam slap čine sedrene kaskade, otoci i jezera sa poznatim stepenicama Skradinskog buka, raspoređenih na 800 metara dužine.

Bilušića Buk, poznat je kao slap koji se ne koristi za hidroenergiju. Možemo reći slap u kojem samo treba uživati.

Slap Brljan, još je jedan od slapova koji se nalazi 19 km nizvodno od izvorišta, gdje se voda slapa i voda jezera Bjelobera iskorištavaju u hidroelektrani Miljacka.

Manojlovac, poznat kao treći slap koji se sastoji od niza sedrenih barijera te kao najveće slapište od 59,6 m s glavnim slapom od 32,2 m. Vegetacija ovog područja je submediteranska.

Tu su još slapovi kao što su Rošnjak, Miljacka i Roški slap.

Preporučamo posjetu parka u proljeće i ljeto kada se poznati prirodni krški fenomen može vidjeti u punom sjaju.