• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Turizam / Brijuni, nacionalni park
brijnuni

Brijuni, nacionalni park

Kategorija: Turizam

Brijuni su otočje i nacionalni park u Jadranskom moru, na hrvatskom dijelu Jadrana. Nalaze se koji kilometar zapadno od istarske obale, nasuprot mjesta Fažana, te se sastoje od 14 otoka i otočića ukupne površine 33,9 km kvadratna.

brijnuni

Dva najveća otoka su Veliki Brijun 7 km2 i Mali Brijun 1,7 km2, a manji su Sveti Marko, Gaz, Okrugljak, Šupin, Šupinić, Galija, Grunj, Vanga, Madona, Vrsar, Kozada i Sveti Jerolim.

Brijuni imaju bogatu povijest: prvi, zasada nama poznati tragovi ljudskog djelovanja na Brijunima, sežu u treće tisućljeće prije Krista, kada su na Brijunima živjeli nama nažalost etnički nepoznati stanovnici koji su se bavili ratarstvom, stočarstvom, lovom i ribolovom, a oružje i oruđe izrađivali su od kamena, kostiju i pruća…

Za velike Egejske seobe naroda u prvom tisućljeću prije Krista na Brijune dolazi ilirsko pleme Histri, po kojima je kasnije Istra i dobila ime. Nakon kojih su došli Rimljani, a od VI. do VIII. st. otočjem su (kao i Istrom) vladali Bizantinci. Na Brijunima postoje mnogi kulturno-povijesni ostaci od kojih su najpoznatiji i najsačuvaniji: rimski ladanjski dvorac iz I.-II. st. s termama, Venerinim hramom, zatim Bizantski kastrum, te bazilika Sv. Marije iz V.-VI. stoljeća, crkva Sv. Germana iz XV. stoljeća.

Zahvaljujući svojoj razvedenoj obali, povijesti, raznovrsnoj flori i fauni, zbog čega Brijune znaju zvati “raj na Zemlji”, Brijuni su 27. listopada 1983. godine proglašeni nacionalni parkom i omiljena su turistička destinacija.

Klima

Klima je na Brijunima blaga, mediteranska s mnogo sunca i topline te s dosta vlage u zraku, što omogućuje bujnu vegetaciju i ugodan boravak na otočju.

Zimi je prosječna temperatura zraka 6,3, u proljeće 12,2, ljeti 22,2, dok ujesen iznosi 14,8 °C. Temperatura mora kreće se ljeti od 22 do 25, a temperatura zraka oko 23 °C.

Podmorje

Razvedenost obala, raznolikost podloga, batimetrijska konfiguracija te specifični hidrodinamički uvjeti se odražavaju i u velikoj raznolikosti litoralnih biocenoza – životnih zajednica – koje su karakteristične za sjeverno – jadransku regiju i još uvijek nepromijenjene izvan utjecaja izravnih izvora onečišćenja.

Brijunski akvatorij značajan je kao mrijestilište riba te reprezentativna oaza (morski park) za tipične morske organizme sjevernog Jadrana, odnosno njihovih naselja i zajednica. Od morskih organizama koji su zaštićeni zakonom o  zaštiti prirode u podmorju Brijuna utvrđena je prisutnost periske (Pinna nobilis) i prstaca (Lithophaga lithophaga). Od zaštićnih morskih kralježnjaka povremeno more oko Brijuna posjećuju kornjače i dupini. Postoji nekoliko endemskih vrsta organizama npr. smeđa alga Jadranski bračić ili plaštenjak Jadranski ciganin

Podmorje obiluje raznim vrstama spužvi, školjkaša, ježinaca, rakova, riba i drugim. Među ribama najzastupljeniji su lubini, orade, cipli, listovi, škarpine, ugori, zubaci, kavale… U prošlosti je u podmorju Brijuna utvrđeni velik broj  vrsta koj se po prvi put spominju u Jadranu. Ovdje su opisane i neke za znanost nove vrste, kao rožnati koralj Alcyonium brionense (Kuekenthal 1906.), ili varijetet spužve Ircinia variabilis fistulata (Szymanski, 1904.).

Više informacija na www.brijuni.hr

Foto: Flickr, sgmerle

Foto: Igor Karasi/Shutterstock

Zakon o zaštiti okoliša

Kako je danas zaista bitno sačuvati svoja prirodna bogatstva, koja nam prije svega pomažu da normalno živimo, tako je bitno držati se propisa, iznešenih od strane nadležnih institucija. Naravno da pritom mislimo na … [više] about Zakon o zaštiti okoliša

Sustav stambene štednje

Činjenica je da značajan broj građana Hrvatske prepoznaje prednosti sustava stambene štednje, i pri tome se misli kako na samu štednju tako i na stambeno kreditiranje. Bez oba ova dijela sustav ne može funkcionirati: ako … [više] about Sustav stambene štednje

Kako uštedjeti na režijama

Iako nije neuobičajeno da su vaše režije svake godine sve više jer su poskupljenja energije naša svakodnevica, ipak pitate se možete li nešto poduzeti kako biste uštedjeli i uspjeli smanjiti režije. Naravno, da možete. … [više] about Kako uštedjeti na režijama

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

sinclair-okrugli-stol

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

Copyright © 2010.–2021. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).