Batati su poznata biljka iz Novoga svijeta koju su Europljanima donijeli istraživači kao što je Kolumbo. Iako nalikuje na krumpir dobro je znati kako nisu u srodstvu kao ni s biljkom jam, korijen siromašan vitaminima porijeklom iz Afrike. Poput ostalih vrsta narančastožutog voća i povrća, batati su isto tako izvor beta-karotena od kojeg dolazi vitamin A.
Pokazalo se da samo jedan gomolj pruže preko 100 % količine koja se preporuča te više od trećine preporučene dnevne količine vitamina C. Osim što sadrže beta-karoten smatraju se odličnim izvorom pektina. Sadrže folnu kiselinu, vitamin B6, vitamin C i E te željezo.
To su topljiva vlakna koja djeluju tako da na sebe vežu kolesterol, poput netopljivih vlakana. Nalaze se najviše u kori, a sprječavaju zatvor i hemoroide. Pokazali su se iznimno korisnima kod smanjenja rizika od raka želuca i debelog crijeva.
Visoke vrijednosti beta-karotena pružaju mogućnost zaštite srčane bolesti te brojnih vrsta raka. Pomažu očuvati zdravlje kože i imunološkog sustava. Svaki stručnjak će se složiti kako je kora najzdravija, jer se u njoj nalazi najviše vlakana.
Na dan je dovoljno pojesti oko 100 g, što odgovara jednoj porciji voća i povrća. Prilikom kupovine najbolje je odabrati glatke i suhe gomolje koji nisu smežurani te proklijali i truli. Dobro je odabrati batate najtamnije kore što pokazuje da obiluje hranjivim tvarima.
Nije ih potrebno čuvati u hladnjaku, ali mjesto mora biti tamno. Ako primjetite da se na batatima pojavila plijesan nemojte jesti, jer batat tada ima neugodan okus. Prilikom kuhanja bolje ih je pirjati i ispasirati bez cijeđenja nego kuhati, jer se tako gubi puno hranjivih tvari.
Batati su odlična namirnica za bilo koje doba u godini, a kao stvoreni su za roštiljanje. Potrebno je samo malo maslinovog ulja i cimeta nakon čega su spremni za pečenje.
Autor: S.Š.
Odgovori