• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Klima / Kyoto protokol
zastita-okolisa

Kyoto protokol

Kategorija: Klima

Spoznaja da je pregrijavanje našeg planeta najveći ekološki problem s kojim se međunarodna zajednica suočava, dovela je do potpisivanja dvaju sporazuma, a riječ je o Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i poznatijem od njih – Kyoto protokolu.

Vrlo brzo se pokazalo da provedba obveza iz Okvirne konvencije neće biti dovoljna da se postigne stabilizacija koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno djelovanje na klimatski sustav.

Prvo je na svjetskom summitu u organizaciji UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine 189 država potpisalo Okvirnu konvenciju o dobrovoljnom smanjenju plinova koji pridonose efektu staklenika, a ta se konvencija 1997. godine razradila u Kyotu.

Određeno je da industrijalizirane zemlje od 2008. do 2012. godine moraju smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova za 5,2% u odnosu na vrijednosti izmjerene 1990. godine.

Protokol je potpisan 11.12.1997. godine u Kyotu, a da bi stupio na snagu, bilo je potrebno da ga ratificira najmanje 55 država i da države koje su ga ratificirale čine najmanje 55% zagađivača.

Stupio je na snagu 2004. godine, kada ga je ratificirala Rusija. Broj zemalja koje su ga do tada ratificirale popeo se na 136 i obuhvaćao je 62% onečišćivača atmosfere.

Osnovna razlika između protokola i konvencije je da konvencija ohrabruje zemlje da porade na smanjenju emisije štetnih plinova, dok protokol obvezuje na smanjenje.

Kyoto protokol je 16.2.2005. godine postao obaveza svim zemljama članicama Ujedinjenih naroda.

Hrvatski sabor je Protokol iz Kyota potpisao 1999. godine, ali ratificirao ga je tek 27.4.2007. godine. Hrvatska je tako postala 170. država koja je prihvatila taj dokument. Usvajanjem se prihvatila obaveza da se emisija stakleničkih plinova do 2012. godine smanji za 5%.

Mehanizmi Kyoto protokola

Kyoto protokol odnosi se na smanjenje emisije šest stakleničkih plinova: CO2, CH4, N2O, sumporovog heksafluorida i klorofluorougljikovodika. Protokolu nije pristupilo nekoliko velikih država, a među njima su Kina i SAD.

Unutar Kyoto protokola postoje tri grupe zemalja prema obvezama; države Priloga I, države Priloga II i države koje nisu u Prilogu I. Pri tome države Priloga I čine industrijski razvijene države koje su članice OECD-a 1992. godine i zemlje u tranziciji.

Države priloga II su države OECD-a iz država Priloga I, ali bez država u tranziciji. Od zemalja iz ove grupe očekuje se da osiguraju financijska sredstva kako bi zemljama u razvoju omogućile da provode projekte smanjenja emisije stakleničkih plinova i da se prilagode posljedicama klimatskih promjena.

Tri postojeća fleksibilna mehanizma Kyoto protokola su:

  • Joint Implementation (JI) – pri čemu jedna razvijena država smanjuje emisije u drugoj razvijenoj državi
  • Clean Development Mechanism (CDM) – pri čemu jedna razvijena država smanjuje emisije u državama u razvoju
  • International Emission Trading (IET) – pri čemu jedna država može otkupiti “višak” emisija stakleničkih plinova od druge države

Fleksibilni mehanizmi imaju zadaću da, ako je smanjenje matičnoj državi preskupo ili teško provesti u zadanom roku, država njihovim korištenjem može smanjiti količinu emisija u nekoj drugoj zemlji, čime je uvjet smanjenja emisija na globalnoj razini zadovoljen, bez obzira na geografsku lokaciju.

Ideja Protokola iz Kyota, koji zahtjeva od država da uklone ugljični dioksid iz atmosfere promjenama u načinu eksploatacije zemljišta, sađenjem šuma i redukcijom samog onečišćenja atmosfere, na prvi pogled se čini jednostavnom i dobrom.

Međutim, sustav mjerenja je zamršen i pruža mogućnosti za prevare na tom području jer činjenica je da nitko nije u stanju izmjeriti koliko šume i druge biljke apsorbiraju ugljični dioksid i što se s ugljikom događa nakon što šume izrastu i nestanu.

Autor: A.V., Foto: cocoparisienne/Pixabay

Organski insekticidi

Pošto su kukci važna karika ekosustava, iako nam nisu omiljeni, moramo naučiti kako jednostavno možemo izbjeći njihovu eliminaciju. Živite li u kućanstvu u kojem borave kućni ljubimci i djeca trebali biste posebnu … [više] about Organski insekticidi

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan je okrugli stol na temu "Poduzetnička klima u Hrvatskoj". Ivo Nešpor, počasni konzul Republike … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Što je deforestacija

Jeste li se već imali prilike susresti s pojmom deforestacija? Radi se o terminu koji označava smanjeni udio šumskog pokrova. Uzroci zbog kojih dolazi do deforestacija mogu biti razni. Među najpoznatijim uzročnicima su … [više] about Što je deforestacija

Reader Interactions

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

bazga

Ekološki uzgoj bazge

Bazga ima široki spektar djelovanja kad je u pitanju liječenje raznih bolesti i na našem je području jedna od … [više] about Ekološki uzgoj bazge

Copyright © 2010.–2021. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).