Životinje imaju pravo da se prema njima odnosimo s poštovanjem, pravo na tjelesni integritet i pravo na slobodu kretanja. Kršenje ovih prava nije moralno opravdano, bez obzira na potencijalne benefite koje ljudi smatraju da imaju.
Zagovornici prava životinja vjeruju da je pogrešno životinje tretirati kao potrošnu robu, kao ‘sredstvo prema cilju’, jednako kao što je iz istih razloga pogrešno tretirati na isti način i ljude. Pokret za zaštitu prava životinja jednak je zaštiti ljudskih prava. Sljedbenici ove filozofije odlučuju ne koristiti proizvode proizašle iz korištenja ili ubijanja životinja za hranu, odjeću, zabavu ili znanstvena istraživanja. Također, odbijaju podržavanje ili suradnju sa svima koji koriste ili ubijaju životinje u navedene svrhe.
Pojam ‘prava životinja’ često se pogrešno rabi u vodećim medijima kao sinonim za bilo koji oblik zaštite životinja ili zastupanja životinja, dok zapravo pojam ima specifično značenje. Pogrešna uporaba pojma može se usporediti sa socijalnim radom naspram prakse ljudskih prava.
Rad s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti životinja koji je usmjeren djelovanju prema poboljšavanju uvjeta u kojima se životinje iskorištavaju za ljudski profit. Korištenje životinja za profit uključuje nekoliko, ako ne i sve, od sljedećeg: zarobljeništvo, socijalnu deprivaciju, sakaćenje, manipulaciju reprodukcije, nedostojne postupke i preranu smrt. Kad bi čovjek, poradi profita, isto činio nad drugim čovjekom, nitko ne bi prihvatio tvrdnju da je činitelj zabrinut za dobrobit osobe koja je ozlijeđena. Situacija nije ništa drukčija kad ljudi koriste i ubijaju životinje poradi profita, tvrdeći da su zabrinuti za njihovu dobrobit.
Donald Watson, suosnivač Veganskog pokreta u Engleskoj u 40-im godinama 20-og stoljeća, vjerovao je da je uzgajanje životinja na farmama nepravedno. Tijekom jednog posjeta ujakovoj farmi opazio je: ‘Idilična scena je, ni više ni manje, smrtna kazna gdje su dani života svih bića obilježeni onime kad više neće biti na usluzi ljudskim bićima. Možemo jasno vidjeti da je trenutna civilizacija zasnovana na izrabljivanju životinja, jednako kao i prošle civilizacije na izrabljivanju robova…’.
Industriju zasnivanu na iskorištavanju životinja i javnost poziva se na korištenje metoda sa što manje boli ili torture, kako bi proizveli proizvode ‘bez okrutnosti’. Čak i u hipotetski i ekstremno nemogućim situacijama kad se životinju od rođenja tretira kao voljenog prijatelja, sve do trenutka kad će poradi profita biti ubijena ‘bezbolnom’ injekcijom, ne može se tvrditi da okrutnosti nije bilo. Završiti nečiji život prerano, protiv njegove volje, čin je okrutnosti.
Odgovori