Danas živimo u svijetu kada energetske potrebe čovjeka rastu i činjenica je kako će rasti sve više. Naime nastala je situacija kada ozbiljno moramo razmisliti o tome na koji način doći do energije, a da se ona ne odrazi negativno na okoliš. Pritom naravno mislimo na brojne ekološke katastrofe kao što je izljevanje nafte, kisele kiše i naravno radioaktivno zračenje.
Vjerojatno velik dio nas nije svjestan u kojoj nas mjeri sve te prijetnje za okoliš zapravo ugrožavaju. Prema zadnjim istraživanjima dokazalo se kako je ispuštanje stakleničkih plinova glavni krivac za globalno zatopljenje o kojem sve više pričamo. Dakle svjesni smo kako nam je energija potrebna, međutim treba razmisliti o alternativnim izvorima koji ne predstavljaju opasnost za okoliš.
Kad pričamo o izvorima energije tu su fosilna goriva koja svakako imaju najveći negativan utjecaj na okoliš. Sagorijevanjem tih goriva u atmosferu ispuštaju se velike količine ugljika. Bioenergija za razliku od fosilnih goriva ne predstavlja takvu prijetnju, jer se njihovom proizvodnjom zatvara ugljični ciklus.
Solarna energija izvor je energije o kojem se u zadnje vrijeme sve više priča. Međutim radi se o energiji sunca koja se može koristiti samo u onim područjima u kojima nema vegetacija, odnosno u pustinjama. Smatra se kako bi u zelenim područjima stvorio negativan efekt na okoliš.
Energija vode još je jedan od izvora čijim se iskorištavanjem ne proizvode negativni učinci za vodu. Problem kod ovog izvora energije je što brojni izgrađeni objekti kao što su brane mogu itekako utjecati na okoliš. Promjena može rezultirati promjenom cijelog lokalnog biosustava.
Od svih tih izvora najpitomije se gleda na energiju vjetra koja zapravo nema negativan učinak na okoliš, osim što njihove vjetrenjače mogu dovesti do većeg stradavanja ptica, a pretpostavka je kako frekvencije koje proizvode mogu kod ljudi izazvati anksioznost i glavobolje.
Tu su još nuklearna i geotermalna energija. Nuklearna energija smatra se najčišćim procesom stvaranja energije. Najvećim problemom vide se upotrijebljena goriva koja moraju biti pohranjena više stotina godina pod zemljom. Geotermalna energija svojim iskorištavanjem ne dovodi do zagađenja okoliša, jedino što se mora izgraditi potrebna infrastruktura, ali kad se uzme u obzir utjecaj tih objekata, moramo primjetiti kako je zaista zanemariv.
Vlasta Smolčić kaže
više mi se sviđa sunčeva energija, energija vjetra i valova…mi toga imamo u izobilju…
Hector Bukovski kaže
Pa i meni se sviđaju alternativne energije al su preskupe, jedino ako sam napraviš npr. kolektore za vodu..
Goran Arbanasić kaže
Da budemo iskreni, solarna energija je isto nuklearna samo dolazi drugim putem.
Ante Shining kaže
Nuklearna energija je – najčišća. Fukushima je stradala zbog starog dizajna i “genijalne” odluke da se gradim na trusnom području, a Černobil jer su RBMK reaktori dizajnirani 50-ih (!) Kako to da se katastrofe više ne događaju, a na svijetu postoje na stotine (i svake godine ih je sve više) suvremenih reaktora? Nije to slučajnost. Usput, vjetroelektrane su zlo…ne samo zbog ekoloških razloga, tipa uništenje morskog dna, ubijanje ptica i šišmiša, nego su čisto zbog veličine i buke smetnja i čovjeku. Strah od nuklearnih elektrana je strah od nepoznatoga, treba ljude educirati.
Jelena Periša kaže
Nuklearna energija bila bi najčišća da nema ljudskog faktora, a to smo slučajno mi…ljudi…i da nema potresa, vulkana, uragana i sličnih sitnica koje mi tako lako kontroliramo…pošto ih poznajemo pa nam se najave godinu unaprijed 😉
Kristian Bertović kaže
U svakom slučaju čišća od termoelektrana na ugljen ili mazut ili pak od hidrocentrala (dovoljan je primjer ekocid Dobre s hidrocentralom Lešće prije koju godinu) dok pak iz solarne ili vjetroenergije jednostavno ne možemo stvorit (trenutno) dovoljno energije. U svakom slučaju sam za nuklearne elektrane, ako ništa kao prijelazni stupanj do trenutka kada ćemo solarnu energiju moći iskorištavati u puno većem i efikasnijem obliku.
Ante Shining kaže
Ono što su napravili s hidroelektranom na Dobri je katastrofa. To se neće mali milijun godina isplatiti jer je genijima promaklo da je krški teren, da se voda gubi kroz ponore, da je dotok vode Dobre promjenjiv i sl. I potopili lijepu dolinu s turističkim potencijalom, stvorili lentički ekosustav umjesto postojećeg lotičkog, a sve za HE koja će proizvoditi energije za par milijuna kn uz cijenu izgradnje od tko zna koliko.
Eмili LaaLa kaže
Kako nešto što je ekološka energija svojim uništenjem stvara toliku neekološku katastrofu? Jest da je najčišća energija i bla bla.. Al postoji mnogo drugih načina stvaranja ekološke energije, samo nekima nije u interesu da to postane globalno prepoznato.
Jelena Periša kaže
Kad se smisli način za saniranje možebitnog curenja, prašinice i ostalih divota vezanih uz nuklearne elektrane onda bi bi bila odlično prelazno rješenje. ovako to prelazno postaje jako dugotrajno apsolutno neekološko stanje koje ne utječe samo na određeni ekosustav kao npr. gore spomenuta Dobra. uostalom pitanje je da li je smatramo ekološkom, a ne isplativom…ako zaista duboko u sebi mislimo da je to sr..nje ekološki prihvatljivo onda smo zaslužili da nam nasade po jednu u svaku županiju. jer mišljenje je ipak mišljenje, a to što je isplativije i čišće u smislu boje vode ili dima iz elektrana to je već čudno razmišljanje. možda sam ja glupa, al nikako mi nije jasno kako je šteta koja nastaje trenutačno i moguće ju je popraviti lošija od štete koja je i trenutačno i dugotrajno toliko strašna da se ni ne zna koje su sve moguće posljedice. dakle prvo usisavač za čišćenje, a onda nek praše koliko ih volja…ili će i dalje ispaljivati poklon paketiće za male zelene…:P
Ante Shining kaže
Evo npr. Šveđani. Švedska je bar napredna država, jel? E, znaš kako se rješavaju otpada? Nađu geološki mrtvu formaciju, stave otpad u kontejnere i nabiju na svega 500 metara dubine. I mirni su za narednih parsto milijuna godina.
Kristian Bertović kaže
Ali ukoliko ćemo gledati samo i jedino ekološku cijele priče, dolazimo do toga da praktički ostajemo samo na solarnoj energiji, biomasi i eventualno energiji valova i vjetra. Jasno nam je da trenutno ne možemo zadovoljiti potrebe za energijom samo iz navedenih izvora. Jesmo li onda kao civilizacija spremni na značajno smanjenje potrošnje energije (vrlo teško do nemoguće) ili smo pak spremni napravit kompromis, odabrati “manje od ponuđenih zala” i rađe prihvatiti mogućnost nekog eventualnog (ali malo vjerojatnog) budućeg zagađenja nuklearne energije nego ostati na sadašnjim energentima čija je prijetnja itekako realna, prisutna, globalna i svakodnevna.
Neznani Junak kaže
Nuklearna elektrana je kao vožnja avionom: sigurna je u 99% vremena, al kad se jednom desi sranje, onda je to katastrofa u svakom smislu. Nuklearna energija je naša sadašnjost i budućnost.
Marko Haramustek kaže
Ljudi ne serite kvake. Nuklearna energija je čišća od svih trenutno nama na raspolaganju. Energija vjetra, sunca, biomase, više materijala i energije potroši, nego što daje. Ako se nuklearka nadzire kako spada, nema onda nikakvih Fukušima i ostalih sranja. Biogoriva više zagađuju atmosferu od nuklearke, koja iz “dimnjaka” koji to nisu ispušta čistu vodenu paru. Solarna i vjetroelektrana zahtjeva mnogo love za izgradnju, i to još treba razvijat da bi se vratila uložena sredstva. Za uzgoj biogoriva, treba tlo po kojem idu traktori nebi vjerovali na naftu i opet zagađuju. Pesticidi zagađuju tlo i nećemo imat di ni hranu uzgojit, kamoli biogorivo.
Kristian Bertović kaže
Čisto da napomenem da pod “biomasa” nisam mislio na bio gorivo već na ovo: http://hr.wikipedia.org/wiki/Biomasa
Vladimir kaže
Kakva crna nuklearna energija, s tim uvijek dolaze i problemi. Sunce, vjetar, voda i da nas Bog vidi. A te priče, ne može ovo i ono kod nas su, po mom mišljenju čiste gluparije, jer čitav svijet odavno koristi solarne ploče i vjetrenjače, pa čak i fizička osobe sve više to primenjuju za osobne potrebe tj. potrošnju u kućanstvima.