Potpuno topljenje ledenjaka je izvjesno. Ledenjaci nestaju ako u zimi padne manje snijega nego što ga se otopi tijekom ljeta. Ledenjaci nestaju diljem svijeta, no znanstvenici su posebno zabrinuti za ledenjake na Aljasci. U posljednjih 50 godina na Aljasci je nestalo tisuće kubičnih metara leda.
Iako će porast temperature na Zemlji utjecati na topljenje leda na polovima i Grenlandu, ne očekuje se da će to podići razinu mora. Razinu mora će naglo podići topljenje ledenjaka na kopnu koji će se otopiti u vrlo kratkom vremenu. Uslijed porasta razine mora, mnogi će mali otoci u oceanima jednostavno nestati.
Porast temperature bi mogao uzrokovati promjenu oborinskog režima te porast morske razine. Do sredine 21. stoljeća bi se zimske oborine na sjevernoj hemisferi u umjerenim širinama mogle povećati. Za to vrijeme se u Africi, Australiji, središnjoj Americi očekuje smanjenje količine oborine. U tropima se također očekuje povećanje količine oborine. Smatra se da će zapadni dio Antarktika potpuno nestati do kraja stoljeća što bi moglo rezultirati enormnim povećanjem razine mora.
Očekuje se više vrući (veća vjerojatnost za suše) i manje ledenih dana, te intenzivniji oborinski događaji. Globalno zatopljenje će se najviše osjetiti u umjerenim širinama i na polovima dok će manjih promjena biti u tropima. I dosad razorne meteorološke pojave postat će još razornije. Uragani će biti jači, s jačom oborinom i jačim vjetrom. No znanstvenici nemaju odgovor na pitanje što će se dogoditi s grmljavinskim olujama i tornadima, pretpostavlja se da će ih biti više i da će biti jači. Također se očekuje jačanje azijskog monsuna te olujnih uspora, osobito na području Sjevernog mora.
Velike poplave su se dosad javljale svakih otprilike 100 godine, u budućnosti se očekuje da će se javljati svakih 20 godina. Ako se otopi zapadni dio Antarktika, razina mora bi mogla porasti za 5-6 metara, dok je u posljednjih 100 godina porasla za 10-20 centimetara, no topljenje leda na Antarktiku je najgori mogući scenarij.
Očekuju se i promjene u Golfskoj struji, odnosno njeno slabljenje i konačno nestanak. Poznato je da Golfska struja održava sjever Europe toplijim i pogodnijim za život.
Klimatske promjene uzrokuju izumiranje nekih biljnih i životinjskih vrsta te pojavu novih. Prisjetimo se samo dinosaura koji su izumrli tijekom posljednjeg ledenog doba.
Kako klimatske promjene utječu na živi svijet može se vidjeti na drveću u svakom parku ili u vašem vrtu. Listanje i cvjetanje drveća se javlja u studenom i prosincu što nikako nije prirodno, buđenje biljaka je do sada bilo rezervirano za proljeće. Proljeće dolazi do 2 tjedna ranije nego što je prije 50-ak godina, a jesen stiže oko tjedan dana kasnije.
Budući da se mijenja struktura hranidbenog lanca u prirodi, s listanjem drveća dolazi do promjene u životu insekata, što rezultira smanjenjem ili povećanjem broja ptica koje se njima hrane.
Koraljni grebeni kao vrlo osjetljivi ekosustavi će također stradati. Ako temperatura poraste za 1-2 stupnja, koraljni greben će izblijedjeti i na kraju i odumrijeti. Promjena meteoroloških uvjeta uvelike će utjecati na promjene u agrokulturi određenih područja. Kulture koje su se na nekom području uzgajale stoljećima, više neće uspijevati, no zato će se uspijevati nešto drugo.
Što možemo učiniti? Svaki čovjek može učini nešto za očuvanje okoliša i smanjenja stakleničkih plinova. Prije svega treba krenuti od malih stvari u kućanstvu gdje se energijom treba raspolagati racionalno:
- gasiti svjetlo u prostorijama u kojima se ne boravi,
- kuhati samo onoliko vode koliko nam treba,
- ugasiti kućanske uređaje koji nisu u upotrebi,
- što manje otvarati frižider i nikako ne držati vrata otvorena,
- sušiti odjeću prirodno na zraku, a ne u sušilici,
- prati odjeću i suđe na ekonomičnim programima,
- zimi smanjiti temperaturu u zatvorenim prostorima za 1 stupanj,
- reciklirati plastiku, papir, limenke, odjeću
- da bi zadržali toplinu u prostoriji, ujutro navući zastore,
- pješačiti i voziti se biciklom umjesto automobilom
Odgovori