Recikliranje je izdvajanje materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje. Uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari ili materijala. Vrlo je važno najprije odvojiti otpad prema vrstama otpadaka. Mnoge otpadne materije se mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. U recikliranje spada sve što se može ponovno iskoristiti, a da se ne baci.
U svijetu postoje centri za reciklažu koji iskorištavaju materijal od starih stvari kako bi napravili nove.
Ipak, reciklaža se može primjenjivati i u svakodnevnom životu, neovisno od toga postoje li centri za reciklažu. Npr. poklanjanje stvari koje se ne koriste je oblik reciklaže. Također, pravljenje komposta od organskih ostataka je još jedan dobar primer recikliranja. Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti bilo kakav cjelovit sustav upravljanja otpadom.
Neke materije, poput stiropora, nisu biorazgradive i ne mogu se reciklirati ali se umjesto njih mogu pronaći ekološke zamijene. Za 1 tonu papira treba 240.000 L vode, 4700 kWh energije i 2 stabla. Za 1 tonu recikliranog papira treba 180 L vode, 2750 kWh energije i niti jedno stablo… Četvrtinu kućnog otpada čini stari papir, a trećinu čini bio otpad.
Recikliranjem osiguravamo:
- Očuvanje prirode i prirodnih sirovina.
- Smanjenje onečišćenosti zraka, vode i tla.
- Štednju skupe i dragocjene energije.
- Smanjenje deponijskog prostora
PAPIR I KARTON. Što ide u plavu posudu?
DA: Novine, časopisi, prospekte, kataloge, pisma, pisaći papir, bilježnice, knjige, telefonske imenike, kutije, kartone (bez ikakvih dodatnih tvari), vrećice od papira, Tetra-pak od mlijeka ili napitaka i sl.
NE: Ambalaža od lijekova, ugljeni ili indigo papir za kopiranje, prljavi ili zauljeni papir, masni papir ili plastikom obloženu kartonsku ambalažu.
STAKLO. Što ide u zelenu posudu?
DA: Staklene boce i staklenke svih boja (ispražnjene ali ne moraju biti isprane od napitaka, ali bez drugih nečistoća). Napomena: skinuti čep i metalnu ogrlicu.
NE: Ravno prozorsko staklo (ide u reciklažno dvorište ili staklarsku radionicu), porculan, keramiku, ostale vrste stakla: žarulje i flourescentne svjetiljke, armirano staklo, kristalno staklo, automobilsko staklo.
METALI. Što ide u sivu posudu?
DA: Limenke od pića.
NE: Ostale metalne predmete: ispražnjene konzerve, metalne tube, alat, žicu, metalnu cjevovodnu armaturu, kraće cijevi, čelične trake, metalne zatvarače i čepove od staklenki i boca. (Sve ovo ide u reciklažno dvorište).
PLASTIKA. Što ide u žutu posudu?
DA: PET boce od deterdženata (s oznakom ‘1’ u trokuti ili ‘PET’ ispod njega). Napomena: skinuti plastični čep s boce prije odlaganja. PET boce od pića se mogu odnijeti u trgovinu uz naknadu: vidi napomene na dnu.
NE: Ostale vrste plastike ili mješavine plastike s drugim materijalima ili nečistoćama. (Neke vrste idu u reciklažno dvorište, a u tijeku je proširenje vrsta plastike koje će se skupljati.)
BIOOTPAD. Što ide u smeđu posudu? Smeđe posude se nalaze samo u reciklažnim dvorištima i u malom broju naselja obiteljske kuće imaju poseban odvoz smeđih kanta.
To je biorazgradljiv otpad koji se može kompostirati i u vlastitom vrtu.
DA: Vrtni i zeleni otpad: otkosi trave i živice, različiti korovi, suho (tanje) granje, lišće s drveta, uvelo cvijeće, otpalo voće, ostaci povrća, zemlja iz lonca za cvijeće, neobrađeni ostaci drva (isjeckani), ostaci žetve.
Kuhinjski otpad: ostaci kruha, kore od voća i povrća, listovi salate, kelja, blitve i sl., talog kave i čaja, filter vrećice čaja, ljuske od jaja.
Ostali biootpad u manjim količinama: kosa, dlaka, slama, piljevina, borove iglice, papirnate maramice.
BATERIJE. Idu u crvenu posudu.
Baterije čine zanemariv postotak ukupnog otpada ali su opasan otpad pa ih treba odložiti u crvene posude koje se nalaze na ulazu nekih trgovina, škola, i na mjestima za skupljanje opasnog otpada.
NE bacajte opasne tvari u obično smeće ili kanalizaciju, ne miješati različite opasne tvari, držati izvan dohvata djece. Nepoznate tvari tretirati kao opasne i donijeti s izvornom ambalažom.
Htjela bih upitati, postoji li zakon u Hrvatskoj koji obvezuje svaku Općinu ili grad na određeni broj tih posuda?
Jer u mojoj Općini ih nema, ima ih par plavih samo… ljudi odlažu sve svugdje… A najveći problem je ipak bijela tehnika koja se odlaže u šume, ljudi su prelijeni za neku akciju do obližnjeg odlagališta. Ili si naprave sami odlagalište u šumi.
A niste napomenuli gde odlazemo boce od ulja. Za plasitku ste rekli samo gdje idu boce od deterdženta. Takođe, čula sam da ispražnjene konzerve (recimo od masne hrane) stavljamo zajedno sa plastikom. Dal je to točno? Hvala