Jadran ili Adria dobio je ime po istoimenoj nekadašnjoj luci koja se nalazila na tom području. Danas isto tako postoji grad Adria na talijanskoj obali, udaljen svega 38 km od mora. Njegov današnji položaj smatra se rezultatom djelovanja geoloških sila.
Jadran podrazumijeva teritorij koji se odnosi na prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Jedan njegov dio pripada i Hrvatskoj, a pod tim podrazumijevamo prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otoćiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža.
Prema mišljenju brojnih stručnjaka radi se o zaista jedinstvenom području u Europi, što se očituje u istraživanju bogatstva bilo onih iznad morske površine, ili ispod. Najplići dio mora nalazi se u Istri. Tamo dubina ne prelazi 50 metara. Na području Pule morsko dno se blago spušta te na taj način čini dugu i usku dolinu, poznatiju kao Jabučka kotlina.
Pogledamo li malo promjene prema provedenim istraživanjima došlo se do zaključka kako plima i oseka imaju male amplitude. U južnom dijelu rijetko prelaze 40 cm, dok je u sjevernom dijelu veća. Pokazalo se da može narasti tijekom bure. To se obično događa na području velikih zaljeva.
Morske struje podložne su različitim utjecajima vjetrova, temperature i slanosti mora, a obzirom na smjer, mogu biti vodoravne i okomite. Razlikujemo one s morskog dna koje se javljaju kao posljedica kretanja morske vode iz toplijih područja u hladnija. Tijekom kretanja dolazi do hlađenja površinskog sloja vode.
Pogledamo li malo godišnju promjenu temperature mora možemo primjetiti kako prosječna temperatura iznosi oko 11°C. More je naravno najhladnije tijekom zime, s tim da se površina mora kreće oko 7°C. Rijetko pada ispod toga. Ljeti se temperatura kreće od 22 – 25°C.
Valovi mogu biti različite jačine, a njihova jačina prije svega ovisi o obliku obale i naravno izloženosti. Na taj način dobivamo miješanje površinskog sloja vode s onim iz dubine te interakciju između atmosfere i mora.
Razlikujemo više vjetrova a to su bura, maestral i jugo. Bura je poznata kao sjeveroistočni vjetar koji nastaje kod visokog tlaka zraka. Nju je teško predvidjeti. Maestral je znak lijepog vremena, koje obično krene puhati oko podneva. Jugo je vlažan vjetar koji puše s jugoistoka, a ljudi ga obično doživljavaju negativno, jer loše utječe na raspoloženje.
Autor: S.Š.
prvo da vam čestita na ovako zanimljivoj i poučnoj stranici, koja je nažalost jedan od rijetkih. u vezi s ovim člankom mislim da bi ga terbalo dopuniti ili napraviti novu temu kao što e zaštita mora i turizma u hrvatskoj jer smatram da je to jedan od problema s kojima se danas suočavamo.