• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Organski vrt / Organski proizvedena GMO hrana

Organski proizvedena GMO hrana

Kategorija: Organski vrt

Za razliku od američkog tržišta, uslijed pritiska javnosti, EU je 1998. godine zabranila uvođenje novih sorti na svoje tržište. Usmjerila se na intenzivna znanstvena istraživanja ekološke prihvatljivosti i zdravstvene ispravnosti tzv. GM usjeva, kao i na donošenje strože zakonske regulative u svrhu njihovog odobravanja.

Voće i povrće, Foto: 1876/Sxc

Nakon brojnih provedenih istraživanja, utvrđeno je kako nema velikih razlika između postojećih tradicionalnih i GM usjeva. Prema novo donešenim propisima iz 2004. godine, Europska unija odobrila je uzgoj GM usjeva.

Provedeno istraživanje iz 2008. godine pokazalo je da je u Hrvatskoj udio građana koji apsolutno odbijaju GMO proizvode pao na svega 51%, dok je u 2005. godini, kada se mnogo govorilo o GMO-u, takvih bilo čak 76%.

Moguće je, naravno, da je na promjenu odnosa prema GMO hrani utjecala i kriza, kao što je kriza nedvojbeno utjecala na promjenu odnosa prema tzv. zdravoj hrani.

Istraživanje je, naime, pokazalo da prirodnu hranu u ovoj godini redovito kupuje oko 9 % ispitanika, što je 5 % manje nego lani. Smanjio se i broj povremenih kupaca prirodnih proizvoda, s 32 na 24%.

S obzirom da su cijene takvim proizvodima u načelu oko 30% više od onih koji nisu deklarirani kao “eko” više je nego očito koji je tome razlog.

Iz toga je lako izvući zaključak da će među proizvođačima hrane uslijed recesije stradati upravo oni koji su najranjiviji – začetnici prirodne hrane.

Za sada je u Hrvatskoj oko 700 proizvođača s ekocertifikatom , a proizvodnja takve hrane odvija se na tek desetak tisuća hektara.

U zadnje vrijeme postoji teza kako svo sjemenje GMO koje se nalazi trenutno na tržištu, kontrolira šest velikih kompanija. To su naravno: Monsanto, Syngenta, DuPont, Dow, Bayer i BASF.

Radi se o multinacionalnim korporacijama iz sektora kemije koje dolaze u posjed poduzeća za proizvodnju žitarica kako bi ostvarile kontrolu nad poljoprivrednim tržištem, prodajući sjemenje koje se veže za agro-otrovne proizvode što ih one same proizvode (herbicidi, insekticidi i slično).

Saznajte više o Codex Alimentarius  – skup pravila za regulaciju poljodjelstva i potpunu kontrolu hrane od sjemena do konačnog proizvoda.

Autor: S.Š.

Zagađenje mora i njegove posljedice

U jednoj sasvim običnoj galaksiji u udaljenom kraku, kružeći oko sasvim običnog sunca nalazi se sve samo ne običan planet. Ova plava kugla (doduše malo spljoštena na polovima) krije mnoštvo bića i nevjerojatnu biološku … [više] about Zagađenje mora i njegove posljedice

Voda i zdravlje

Voda je neophodna za život, no ona također poboljšava vaše zdravlje i kondiciju, ali i vaš izgled. Naše tijelo treba vodu jer ona čini 92% krvi, 22% kostiju, 75% mozga i 75% mišića. Voda je sastavni dio većine stanica u … [više] about Voda i zdravlje

Auto otpad i otpadna vozila

Dijelovi otpadnih vozila (auto otpad) također se klasificiraju kao otpad. Cestovni prijevoz je prevladavajući način prijevoza, a broj automobila u stalnom je porastu, pa tako raste i broj otpadnih vozila. U zemljama … [više] about Auto otpad i otpadna vozila

Reader Interactions

Komentari

  1. Ana Jurjević kaže

    29.01.2012. kod 16:42

    Kaj? To klonirano ”voće i povrće”? Koje je izašlo iz neke proizvodne trake, sve identičnih dimenzija i boja? Ne, fala. Preferiram prirodno, (svojom) rukom ubrano.

    Odgovori
  2. Admir Šoto kaže

    29.01.2012. kod 16:46

    NE!Još će proći dosta vremena…dok se otkrije kako GMO hrana djeluje na ljudski organizam i dal je organizam prihvata…..većina istrazivanja su provedena na životinjama…..al et estetski je fino vidjeti Šljivokajsiju i ostale mutante i ogromne jabuke…itd..:)

    Odgovori
  3. Robertina Putak kaže

    29.01.2012. kod 16:46

    Fuj! Ja imam doma ekološki vrt !!!

    Odgovori
  4. Miroslav Dianežević kaže

    29.01.2012. kod 16:46

    http://www.huffingtonpost.com/2010/01/12/monsantos-gmo-corn-linked_n_420365.html?ref=fb&src=sp&comm_ref=false

    Odgovori
  5. Kristina Horžić kaže

    29.01.2012. kod 16:46

    kao da je bitno, ako izgleda dobro pojest cu, nije mi do biranja 🙂

    Odgovori
  6. Romana Cindric kaže

    29.01.2012. kod 16:49

    a što znači biti za ili protiv ???? pa danas u svemu ima svačega i uzgojiš doma al kaj to vredi kad je sjemenka GMO – e pa sad ga ti znaj …. a osim toga da bi preživjeli moramo organizam priviknuti i na takve stvari da se ne razbolimo zato kaj smo pojeli prekrasnu crvenu GMO jabuku…

    Odgovori
  7. Neven Molnar kaže

    29.01.2012. kod 16:52

    …nije još sve obuhvaćeno GMO-om…zasad su samo kukuruz,žitarice,krumpir,neki dodaci u hrani i stočna hrana….tako da još nije sve GMO….

    Odgovori
  8. Marija Zadro kaže

    29.01.2012. kod 16:53

    nezz ni kako se moze takva jabuka pojest jer samim grizom osjetis da jabuka nnije socna i sva je umjetna naravno pocevsi od izgleda pa do sve do okusa … sva sreca pa ne moram privikavat organizme na tu umjetninu ..

    Odgovori
  9. Stjepan Fischer Horvat kaže

    29.01.2012. kod 16:54

    Naučno dokazano da GMO ne šteti ljudima ni životinjama to su samo opet u pitanju politički interesi!

    Odgovori
  10. Neven Molnar kaže

    29.01.2012. kod 16:54

    …no,tako je samo u Europi…nekih 10-20% je zasijano GMO,ali u SAD-u je 64 %,u Kini nekih 20-40%…

    Odgovori
  11. Josip Begčević kaže

    29.01.2012. kod 16:54

    Mogu još da dodam GMO djeluje na uništavanje plodnosti, ako se ubija plodnost sama ubija se sam život! Uz GMO najaveće opasnosti su razni otrovi protiv korova i protiv životinja. Što čovjek sije to će i žeti.

    Odgovori
  12. Božidar Durbek kaže

    29.01.2012. kod 16:55

    Pa ako Japanci prihvačaju određeni postotak (8%) genetički modificirane hrane ne kužim u čemu je problem. Da jesam za GMO do određene granice jer takva hrana rješava problem proizvodnje hrane u nekim spec. područjima (pustinje, neplodna tla itd.)

    Odgovori
  13. Neven Molnar kaže

    29.01.2012. kod 16:59

    …ali GM organizmi se šire…oni koji su za GMO hranu neće da nauče bitnu činjenicu da problem GM hrane nije u tomešto je to rješenje za glad u svijetu koje ponavljaju kao papige,nego to što Monsanto želi monopol na sjeme,jer kad se GM organizmi prošire i uđu u tlo i biljeke,kako ćeš znati da to sjeme nije njihov GM proizvod ane prirodna biljka…oni mogu reć jednog dana svo to sjeme je naše….

    Odgovori
  14. Aleksandar Mešić kaže

    29.01.2012. kod 17:05

    Unatoč brojnim protivljenjima, GMO proizvodi su danas realnost. Svi ih konzumiramo putem soje i kukuruza koji se nalaze izravno u brojnim proizvodima ili kroz meso i mlijeko životinja hranjenih s GMO. Velik broj ovakvih rasprava svodi se na etička pitanja bez ikakve znantvene podloge; jednostavno postojali ljudi koji su za (manjina) i oni koji su protiv (većina), i jedni i drugi bez nekoh realnih argumenata. Ipak, unatoč protivljenjima živimo u vremenu značajnog rasta primjene GMO. Uslijed raširene primjene pojedine vrste GMO pokazuju se sve manje učinkovitima u svojoj prvotnoj namijeni. Tako su pojedini korovi postali rezistentni na glifosat („Cidokor“ kod nas)/sulfosat, čime postupno postaje neisplativo sijati GMO nasade tolerantne na te herbicide (Roudap Ready, LibertyLink i sl.). Najnovija istraživanja pokazala su da insekticidne biljke koje sadže Bacillus thuringiensis nisu apsolutno bezopasne (pokusi na štakorima u ekstremnim uvjetima), a pitanje je vremena kad će se javiti populacije kukaca rezistentne na B.t. Za očekivati je da će s vremenom biti još takvih primjera, čime će GMO postupno postajati sve manje značajne. U pojedinim slučajevima realna alternativa su biološki pesticidi, iako i kod nekih od njih postoji visok rizik po ljudsko zdravlje (otrov je otrov, neovisno o podrijetlu, a izuzetak su prirodni neprijatelji). Također postoji i mogućnost primjene kemijski sintetiziranih pesticida sa svim rizicima koje oni nose.
    Neovisno o načinu na koji se proizvodi hrana, osnovno pitanje je: „TKO PROIZVODI HRANU?“ U Hrvatskoj sve te opasne pesticide (i ne manje opasna gnojiva) koriste ljudi bez primjerenog (često nikakvog) obrazovanja!!! I dok kod popravka vešmašine, auta ili zuba uvijek pitamo za odgovarajuću diplomu i certifikat, jedino hranu koju svakodnevno unosimo u naš organizam može proizvoditi TKO GOD HOĆE!!!

    Odgovori
  15. Marin Drabić kaže

    29.01.2012. kod 17:20

    U svijetu ima dovoljno hrane, ali je bitno to da nije ravnomjerno raspoređena. To je jedini problem.

    Odgovori
  16. Hrvoje Džaja kaže

    29.01.2012. kod 17:24

    ne odobravam, ali vjerovatno jedem kao i vi svi, nitko nezna što nam se nudi i prodaje, nažalost ne može se i do pravog izvornog sjemena doći a kamoli do neGMO-ične hrane

    Odgovori
  17. Tin Suvala kaže

    29.01.2012. kod 17:24

    Ljudi su neobrazovani pa misle da je GMO kada stavis otrov u injekciju i ustrcas u plod da naraste! =.=

    Odgovori
  18. Stevia-SLATKI LISTIĆ ZDRAVLJA(zeleni prah) kaže

    29.01.2012. kod 18:01

    Pita li se itkoTko stoji iza “codex allimentarius” propisa, GMO-a, MONSANTO i srodnih “dobročinitelja” ljudskog roda i njegovog staništa??? Službeno u teoriji to se radi da se uvede red, zaštiti zdravlje potrošača itd. ali istina je potpuno suprotna jer ljudi su po prirodi naivni. Pozadina je čisto “zlo” a rezultat je smrt . Proučite temu sami jer ako mjerodavne institucije; (http://www.gmo.hr/zakonska_regulativa) , (http://www.hzn.hr/codex.html) kažu da je to “dobro”, ne znači da je to istina (mjerodavni su sve samo ne mjerodavni). KONTROLIRAJ HRANU I KONTROLIRAT ĆEŠ CIJELI SVIJET -parola je moćnika koji stoje u pozadini. Ovo nije naš svijet već smo ga posudili na korištenje tako da dobro razmislimo kome dajemo povjerenje!!———————————————– OBAVEZNO POGLEDATI (ima 6 nastavaka) : http://www.youtube.com/watch?v=JwWxHL5pbik

    Odgovori
  19. Renata Stepušin kaže

    29.01.2012. kod 18:04

    Domace jabuke i jagode su kod nekih proizvodaca toliko puta tretirane i gnojene da bi bez problema rade pojela GMO proizvod.

    Odgovori
  20. Romana Cindric kaže

    29.01.2012. kod 18:06

    Ma kladim se da većina ljudi i nezna gdje i kad strpa u sebe nešto gmo… pa pogledajte samo svinje – pa većina ih je fitnes svinja – di je njima nestal onaj pravi domači špekec??? čvarki su bili sirotinjska hrana danas se prodaju skuplje nego biftek… mislim pa kaj jedu te živine na kraju krajeva i njih trpamo raznim gmoićima…

    Odgovori
  21. Marijan Karažija kaže

    29.01.2012. kod 18:36

    moj je stav da se neki ljudi igraju boga,ja sam protiv gmo hrane…negdje sam citao da se u hrvatskoj da se obradjuje sva obradíva zemlja moglo prehraniti 12 miliona ljudi…sto znaci da postoji zelja moglo bi se uzgajati eko hrana.ali nema zelje od politicara ili ima nekí jaki lobi koji to sprecava takvu proizvodnju eko hrane.

    Odgovori
  22. Inder Zlatkes kaže

    29.01.2012. kod 18:41

    Jako puno komentara, pa cu se osvrnuti samo na jedan koji mi je zapeo za oko.
    Jedan od najcescih argumenata je da je GM hrana nuzna zbog sprecavanja gladi. Na to se obicno nadovezuje da su zemljini resursi premali da bi nahranili ljudsku populaciju. I to se toliko papagajski ponavlja da je to postala dogma. S druge strane, izuzetno rijetko netko uistinu promisli koliko on sam hrane ustvari svakodneuno baci. Statistike govore da prosjecno europsko domacinstvo baci 50% hrane koju unese u to isto domacinstvo. Situacija u Velikoj Britaniji je jos i gora, tamo pak 60% hrane direktno sa polica ducana odlazi u smece. O kojoj to nestasici hrane pricamo?
    Nadalje, znanost je dokazala da GMO nije stetan!? Ta izjava se moze mjeriti sa – zmijski otrov nije smrtonosan. Ni jedan znanstvenik ne bi dao takvu izjavu. Naprosto zato jer su neke vrste GMO i razvijene da budu stetne. Znanstvene izjave glase otprilike ovako:”Laboratorijskim ispitivanjem uzorka XYZ3456 nisu utvrdjene stetne posljedice po ljudsko zdravlje.” To je pak samo politicki korektna izjava koja u svojoj formulaciji namjerno izostavlja rijec:”JOS (nisu otkrivene)” Jer su im se odbile od glavu izjave gdje su nesto garantirali. Nuspojave ovako kompleksnih intervencija u genome mogu se otkriti i za 50tak ili 100godina. Ukucajte u trazilicu “GMO india” pa “uzivajte” u dobrobitima experimenata GM hrane na ljudima i njihovom kvalitetom zivota nakon susreta sa tim cudom modernog doba.

    Odgovori
  23. Ljerka Degmecic kaže

    29.01.2012. kod 18:42

    Pa to ljudi gotovo,mi vec jako dugo jedemo GMO.Sjeme,sjeme smo unistili. Ali ipak ljudi zive sve duze,treba se baviti sportom svaki dan.

    Odgovori
  24. Ratko Valentić kaže

    29.01.2012. kod 18:56

    ma koji gmo…ja već sada uzgajam jedan dio svojih potreba a planiram proizvoditi 90% i isto tako namjeravam sa energijom…postati potpuno neovisan..energetski, prehrambeno, sakuplati svoju vodu ili ju crpiti sasvoje zemlje…naravno uz besplatnu energiju za pumpe….otok u svemiru !!!! sigurno će me zato zatvoriti u zatvor ili ludnicu!!!!!

    Odgovori
  25. Dubravka Vuković kaže

    29.01.2012. kod 19:22

    ne, nek jabuke miriše na jabuke, pa makar bile manje i možda izgledom ružnije ali okusom ostat će jabuke a ne nešto što lijepo izgleda a više nije ono što mi želimo

    Odgovori
  26. Hrvoje Glavacević Slukin kaže

    29.01.2012. kod 20:54

    I GMO proizvodi i GMO “mašinerija” zlo za čovječanstvo

    Odgovori
  27. Maja Hrustic kaže

    29.01.2012. kod 20:57

    citala sam u casopisu GEO da GMO-a u Hrvatskoj jos nema, dakle treba kupovati nase proizvode. danas je cini mi se situacija s EKO proizvodima jos gora: zbog njihove skupoce, jer ljudi nemaju novaca… zato su bakice na placu koje imaju proizvodnju na malo nekako najbolji izbor.

    Odgovori
  28. Inder Zlatkes kaže

    29.01.2012. kod 22:28

    S obzirom da sam dijelom upoznat sa Mavrovicevom problematikom. Pausalno cu zakljuciti da nije propao zbog eko proizvodnje nego zbog politike. Od proizvodnje mu je trenutno ostao samo uzgoj turopoljskih svinja.
    Njegova eko proizvodnja je bila vrlo uspjesna ali zagrizao je velik zalogaj i htio je jos.
    Za jos mu je trebala podrska investitora kojima je dio duga trebao odraditi svojim politickim angazmanom. Tad vise nije bilo nazad i po naredjenju, udario je djonom po seljacima od kojih su neki bili njegovi kooperanti i vratili mu milo za drago, obznanjujuc istinu o tome koliko je njegova proizvodnja zaista eko. Nakon toga, drasticno mu je pala prodaja i Zagrebacke pekarne Klara otkazale su mu suradnju gdje je on izgubio najveci prihod a koji je dolazio od kruha i pekarskih proizvoda. Naravno, tad su mu i kapital i politika okrenuli ledja. Da je na samom pocetku dobio podrsku od drzave i da je mogao okrupniti dovoljno povrsina, njegova bi proizvodnja bila zaista eko i danas bi donosila dobar profit kao i na pocetku.
    Koliko je meni poznato, zasad, ne postoji dokaz da GMO ima bolje rezultate od organske poljuprivrede. Pogotovu u nutritivnoj vrijednosti a mislim ni u kolicini.

    Odgovori
  29. Josip Zhdutt kaže

    29.01.2012. kod 23:41

    Što se tiče organske proizvodnje, mislim da hrvatsko društvo nažalost nije financijski sposobno da sebi priušti proizvod koji je 30 % skuplji od konvencionalnog tako da se za sada nekakva masovna eko proizvodnja ne isplati. Mavrović je pod eko proizvodnjom (ako je bilo eko, to ne znam) imao 200 ili 300 ha zemljišta i to je bilo jedno od največih eko gospodarstava u ovom djelu Europe (možda i cijele EU). Bojim se da su tvrtke koje su vlasnici patenata u GMO sektoru jače od nacionalnih gospodarstava tako da vrijeme radi za njih tj. da će države i veće od Hrvatske pokleknuti pod pritiscima i dopustiti sadnju GMO sjemena.

    Odgovori
  30. Neven Molnar kaže

    30.01.2012. kod 12:58

    Ja sam čuo da je dosta seljaka koji su dizali poticaje i kupovali automobile, al dobro nisu svi takvi… ti su poticaji više bili krediti…

    Odgovori
  31. Vjeko Hudolin kaže

    30.01.2012. kod 15:11

    U Dragaliću pripremamo organiziranje udruge voćara koja će se isključivo baviti očuvanjem starih sorti voća, povrća i cvijeća. Među ostalim, zauzimat ćemo se da mlađe obitelji nastave voćarsku tradiciju i da u selima naše općine, naravno i šire, sade i te stare sorte od kojih neke i sada, bez uporabe kemije, donose obilje plodova!

    Odgovori
  32. Zlatko Repač kaže

    30.01.2012. kod 20:17

    Hrvatska ekološka poljoprivreda može uz pomoć države se okrupniti kroz ekološke zadruge koje će voditi stručnjaci iz tog područja. Ako već moramo ući u EU to je jedan od segmenata gdje u poljoprivredi još možemo konkurirati. Eko-proizvodnja ponajprije treba biti prepoznata od strane državnih institucija (vrtići, škole, sportske ustanove itd.) odnosno subvencionirana. Nakon toga kad dovoljno ojača moguće je izvoziti van, samo u Njemačkoj postoji velika potreba za ekološkom hranom. Osim što u Rusiju izvozimo gotovo veći dio agruma postoji mogućnost i izvoza eko-hrane, ali to trebaju odraditi institucije, a ne proizvođači.

    Odgovori
  33. Zlatko Repač kaže

    30.01.2012. kod 20:46

    Nisam, puna podrška ekološkoj poljoprivredi, vjerujem u to da ona ima svoje mjesto u poljoprivredi svake zemlje. No pošto dolazim iz te struke znam i to da je ona u povojima i treba puno raditi na edukaciji proizvođača i potrošača.

    Odgovori
  34. kakadu kaže

    31.01.2012. kod 20:18

    povraća mi se od gluposti. SMRT MONSATU, GMO-u, CODEX ALIMENTARIUSU, Syngentu, DuPont-u, Dow-u, Bayeru i BASF-u.
    Ubice i prokletnici, uništavaju majku Zemlju, ubijaju čovječanstvo, životinje i biljni svijet. Ukratko: jezivo, odvratno!

    http://vimeo.com/18720200

    Odgovori
  35. Svitlana kaže

    13.02.2012. kod 14:43

    Boze sacuvaj nas od takve hrane!!!Dal ste prmjetili da prosle godine svugde na pijecama u Srbiji je bila jedna ista sorta paradajza koija odlicno je izgledala a ukus nije imala nikakav,a niti miris?A kad pojedes takav paradajz dobijale bi ste gorusicu i proliv? Za taj paradajz nezvanicno se reklo da je genetski modificiran,da ima u sebi virus koji luci pesticide zato takvo povrce nece da napadaju bube i slicno tome,a takodje i ima ubacen gen lososa.Sta ce nam taj gen lososa u paradajzu,ja volim da lososa pojedem u prirodnom stanju ljepo skuhanog. A pesticidi to je otrov,mi necemo da jedemo taj otrov!!!

    Odgovori

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

sinclair-okrugli-stol

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).