• Skip to secondary menu
  • Skip to main content
  • Skip to primary sidebar
  • O nama
  • Kontakt
  • Marketing

Ekologija

www.ekologija.com.hr

  • Naslovnica
  • Organski vrt
  • Energija
  • Klima
  • Okoliš
  • Otpad
  • Prehrana
  • Turizam
  • Zdravlje
Vi ste ovdje: Naslovnica / Zanimljivosti / Drvena kuća – pa zašto ne?

Drvena kuća – pa zašto ne?

Kategorija: Zanimljivosti

Radi se o drveću koje je izgubilo svoj sjaj, koje je bolesno i čija će sječa omogućiti sadnju novih i uspješan rast postojećih mladica. Dakle, sve je u skladu s prirodom i na korist šuma. Oni koji prate trendove u namještanju svojeg doma vjerojatno su upoznati s libertyjem, cyber-modernim, minimalističkim, klasičnim, retro i sličnim stilovima.

No, odnedavno na scenu je stupio sasvim novi oblik uljepšavana životnog prostora – biodizajn. Roald Gundersen, 49-godišnjak iz Wisconsina, inače je eko-arhitekt koji želi probuditi revoluciju i građevinskoj industriji. On vodi tvrtku Whole Trees Architecture and Construction specijaliziranu za zeleni dizajn i građevine od prirodnih materijala. Prvi materijal je odabran s oprezom: radi se o drveću koje je izgubilo svoj sjaj, koje je bolesno i čija će sječa omogućiti sadnju novih i uspješan rast postojećih mladica.

Dakle, sve je u skladu s prirodom i na korist šuma. Njegov rad sličan je onome vrtlara koji vadi korov i brine se oko kultiviranih biljaka. Jedina je razlika što „šumski korov”, odnosno loša stabla ne završavaju odbačena već se iskorištavaju za stvaranje fantastičnih kreacija i ambijenta koji je otporan, lijep i nije proizveden industrijski. Prva kuća koju je sredio prije 16 godina koštala je 15 tisuća dolara, a napravio ju je od stabala iz obližnje šume. No, po čemu su posebne te kuće?

Roald uopće ne modificira materijal pri postavljanju. Dakle, stabla se koriste u svojem prirodnom obliku, sa svim nesavršenostima i zakrivljenim granama. Ovaj ljubitelj zdrave hrane, obnovljivih izvora energije te jednostavnog stila života svoju filozofiju temelji na posebnom odnosu prema našem planetu. Još kao dječak shvatio je koliko je zemlja krhka kao ekosustav, kao planet, kao dom te da je poput nekakvog usamljenog dragulja u svemiru.

Uporaba drveća (ne drveta) pri izgradnji kuće nudi više mogućnosti nego obrađeno drvo. “Jedno iskrivljeno stablo može podupirati čitavu kuću”, rekao je Roald za New York Times. “Biljke su testirale i izgrađivale svoju strukturu 200 milijuna godina.” Upravo stoga su iznimno čvrste i izdržljive.

To potvrđuje i jedna američka studija u kojoj se navodi da je neobrađeno drvo i do 50% izdržljivije od obrađenog. To je još samo jedna stavka koja ide u prilog Roaldovim idejama. Stabla služe kao potpornji, grane drže krov. Princip je u biti vrlo jednostavan. Isto tako, ne trebate zanemariti i izolacijske sposobnosti drveta koje prikuplja toplinu tijekom onih slabašnih zraka sunca tijekom zime.

Bijeli čaj je ljekovit

Kako bi imali zdrav život bez puno negativnih posljedica koje za sobom vodi stres, bilo bi dobro povećati unos zdravih namirnica koje obiluju vitaminima, vlaknima i mineralima. Čajevi su isto tako neophodni za bolji … [više] about Bijeli čaj je ljekovit

Štedne žarulje za spas okoliša

Širom svijeta se organiziraju razne akcije kako bi se povećala svijest ljudi da trebaju više brinuti za okoliš. Ljude se nastoji naučiti da nije svejedno hoće li jedan dan reciklirati ili ne. Sve akcije pa i one najmanje … [više] about Štedne žarulje za spas okoliša

Što je ekologija

Neprestano smo okruženi ovom riječju. Ona je pronašla svoj put u apsolutno svaki kutak iskustva suvremenog čovjeka. Interdisciplinarna je znanost koja ne može postojati sama za sebe. Baš kao i njene teme neraskidivo je … [više] about Što je ekologija

Reader Interactions

Komentari

  1. Helena Lovrić Frölich kaže

    25.11.2011. kod 11:13

    idealno …no ta kuća je dugoročno skuplja od obične,a i kratkoročno

    Odgovori
  2. Kristina Stavlic kaže

    25.11.2011. kod 11:18

    da to bi bilo super i savrseno samo kad bi se tako i radilo ne davno sam vam poslala slike o silnom rusenju bas i za takve potrebe no nazalost istina je ta da se sjeku apsolutno samo zdrava debla,osuseno i bolesno drvece stoji puna ih je suma a sadnje nema…draga Helena ne znam od kud ti takve informacije ali apsolutno su ne tocne osim ako oni koji te kuce projektiraju i prave ne dizu toliku cijenu da je van svake realnosti….

    Odgovori
  3. Damir Kozarić kaže

    25.11.2011. kod 11:20

    Ma kakva ekologija, to je slična spika ko i s papirnatim vrećicama, kolko treba drveća posjeći da bi se zadovoljile potrebe!

    Odgovori
  4. Kristina Stavlic kaže

    25.11.2011. kod 11:23

    upravo tako a oni ostaci od porusenih i posjecenih stabala od kojih bi se mogle proizvoditi takve manje sirovine poput papira,cackalica,sibica i sl.ostaju po sumi nekad ne mozes ni hodati od njih to je za njih ne potrebno smece od kojeg nemaju bas neki profit i zaradu…:((

    Odgovori
  5. Marko Škrlj kaže

    25.11.2011. kod 11:26

    ma za papir ok trebali bi sve reciklirat ali je neisplativo -.- skupo a i ljudi nisu navikli na odvajanje ponovo iskoristivog otpada.. -.-
    najviše mrzim kad ima na onim nekim stranim kanalima drvosječe -.- po cijele šume posjeku za potrebe drvne industrije .. ma treba im noge posiječ .. šta čemo disat kad ispile sve šume ??

    Odgovori
  6. Damir Kozarić kaže

    25.11.2011. kod 11:26

    Ne smijem reći gdje radim jer bi dobio otkaz, al vidim kolko se zdravog drveća dovozi za proizvodnju, takozvane bio mase!

    Odgovori
  7. Helena Lovrić Frölich kaže

    25.11.2011. kod 11:26

    Kristina,za drvo treba održavanje koje je jako skupo,treba posebna izolacija,a za bolesno drvo i posebna vrsta zaštite,pa sad izračunajte.Osim toga,bolesno drvo je uvijek bolesno.Jeftinije je izgradit kuću od opeka sa fasadom nego kuću od drveta u kojoj možeš živjeti osim ako ne mislite na kolibicu!Uz to….bolja solucija za zaštitu prirode mi se čini gradnja od blata i kamena.

    Odgovori
  8. Željko Matina kaže

    25.11.2011. kod 11:29

    Očemu mi pričamo? Znači i bolesno drvo moramo masno platiti a neće nam trajati onoliko koliko treba mladom drvetu da izraste?

    Odgovori
  9. Zorica Gradjanski kaže

    25.11.2011. kod 11:29

    VIDITE ŠTA SU NAPRAVILI MAKEDONI U SREDU. CELOM SVETU TREBAJU BITI UZOR.

    Odgovori
  10. Damir Kozarić kaže

    25.11.2011. kod 11:32

    Ljudskoj pohlepi za zaradom nema kraja, pa makar nas to katastrofalno koštalo!

    Odgovori
  11. Aleksandar Petrovic kaže

    25.11.2011. kod 11:36

    Ma nije istina to za odrzavanje drveta i izolaciju, samo je bitan pristup. Lazu nas sa svih strana… to je kao ono kad su objavili u novinama laz da siporeks blokovi zrace radioaktivno. Danas, i posle dvadesetak godina (odprilike) bar polovina Srbijanaca veruje u to! A dobre su i od zemlje, kamena, slame… 🙂

    Odgovori
  12. Kristina Stavlic kaže

    25.11.2011. kod 11:43

    Helena ne znam o cemu ti pricas ali znam o cemu ja pricam prvi problem postoji puno privatnih suma i rasadnika koji bi se trebali sjeci i koji bi se onda dalje posumljavali sto nije interes sumarije a ni drzave pa se sjece drvo i to ne milice po naj uzim djelovima Parkova Prirode znaci unistava se nacionalno blago na koje svi imaju pravo dok privatni drvodjelci odumiru ovo je emokracija sa socijalisticki pravilima.ruo ljepo si izracunaj dok sazida kucu pa tek onda krecu troskovi nabacivanje,gletanje,zbukanje,krecenje,izolacija,stiropor,fasad itd…problem ta ista sumarija sjece sve sto je zdravo unistava kulurnu bastinu,ostavlja smece za sobom i sve one srednje i sitne otpatke tog drveta,ono zdravo se tovare i vozi van da bi ti ti isti stranci pravili kucu,proizvodili namjestaj i sl.uvozili nazad ovdje i prodavali…odi do mog profila pa si pogledaj naj uzi dio sjevernog parka Velebit s tim da su slike samo sa jednog djela P.P drugi prema prasini i kuginoj kuci nisam slikala ali imam snimke, to je ipak turisticko,planinarsko i speolosko mjesto koje se masovno unistava,unistavaju se i podzemne vode a o ostaku flore i faune da i ne govorim a izvan i okolo ima itekako dosta sume za sve potrebe ali dosta ih je i privatnih

    Odgovori
  13. Željko Matina kaže

    25.11.2011. kod 11:45

    Ma bolje da se svi skupa brinemo o vodama,bez vode nema ni drveća a bogami onda ni kuća,a svašta se ispušta u vodotoke.

    Odgovori
  14. Boris Aračić kaže

    25.11.2011. kod 11:48

    Zar je toliko stabala u hrvatskoj bolesno? Tko će zasaditi nova? Koliko je stabala potrebno za jednu kuću? …..

    Odgovori
  15. Marijan Karažija kaže

    25.11.2011. kod 12:22

    gledam sumu tamo gdje ja zivim,i mogu reci da je napravljen pravi ekocid,sume se u zadnje vrijeme sjeku bez plana,sto se tice drvenih kuca,slavonske kuce su na cíjeni.drvene kuce da alí u plansku gradnju…

    Odgovori
  16. Kristina Stavlic kaže

    25.11.2011. kod 12:26

    svugdje je to izgleda tako posebno ove godine i bojim se i sljedece sve dok se nesto ne regulira zakonom i ne dovede u red a zakona nema jer sumarija je drzavna a drzava gleda jedino korist..

    Odgovori
  17. Ekologija kaže

    25.11.2011. kod 14:53

    Samo digresija, ne zagovaramo bezrazložnu sječu drveća – radi se o drveću koje je izgubilo svoj sjaj, koje je bolesno i čija će sječa omogućiti sadnju novih i uspješan rast postojećih mladica, kako i piše u tekstu članka.

    Odgovori
  18. Kristina Stavlic kaže

    25.11.2011. kod 16:45

    ma da a tko ce to sjeci i onda saditi mladice kad za to nemaju interesa pa mi to ovako mozemo zagovarati narednih 100 g.ali od toga nista prema tome ova digresija je realna istina i problem koji treba prvo rjesavati da bi uopce ovo drugo moglo funkcionirati…

    Odgovori
  19. Ljerka Degmecic kaže

    27.11.2011. kod 18:17

    A kamen, bar toga imamo i prirodni je materijal, nemojte se ljutiti ali ta kuća izgleda grozno. Drvo je teško održavati, morate koristiti kemikalije.

    Odgovori
  20. Brush Haidinger kaže

    25.12.2011. kod 00:36

    Jedno pitanje za sve koji ga vide. Zašto većina ljudi ovdje misli da se sve može reciklirati i da je jedina zapreka novac? Zašto razmišljate na način da u sve uključujete zavjere i nečiju opačinu?
    Ponekad postoje jako dobri razlozi zašto se stvari ne mogu reciklirati, pa ih je najbolje zakopati ili, ako se može izvesti sigurno, zapaliti i iz njihovog gorenja izvući energija i tako umanjiti troškove i utjecaj na okoliš ostalih izvora.

    Osim zavjera, tipično razmišljanje vam je “sve što je prirodno jest dobro i zdravo”. Drvo je materijal koji u prirodi truli jer se bakterijama i gljivama vraća u otopljeno stanje. Da ne struli, treba ga impregnirati poprilično otrovnim kemikalijama.
    Uključite malo mozak i sjetite se zabrinutosti oko loše organiziranog spaljivanja željezničkih pragova. Što mislite zašto je dobiven dim jako opasan ako se ne pročisti? Upravo zbog tih impregnacijskih tvari koje ga čuvaju da ne struli i da desetljećima drži tračnice.

    Mislim da znam odgovore na prva pitanja. Zato jer o ovome svemu znate malo i ništa, i uglavnom vam se svodi na razmjenu sličica s kućnim ljubimcima i površnu filozofiju, pa zato jednostavno ne možete dovoljno široko gledati. Da je slušati vaše savjete, biosfera bi još i brže propadala, jer filozofija je filozofija, a znanost i tehnologija su nešto sasvim drugo.

    Odgovori

Odgovori Otkaži odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Primarni stupac

Novo

oneciscenje-plaza

Mikroplastika u moru

Pitanje onečišćenja mora mikroplastikom sve je češće u posljednje vrijeme, a plastika koja se sve više nakuplja u o … [više] about Mikroplastika u moru

zelena-fasada

Zelene fasade

Uživanje u zelenilu u centru grada luksuz je koji si malo tko danas može priuštiti. Sve je manje zelenih površina, … [više] about Zelene fasade

solarna-elektrana-na-krovu

Solarna elektrana na krovu

Ako razmišljate o ugradnji solarnih panela na krov, vjerojatno vas zanima kako taj cijeli proces izgleda, koliko će vas … [više] about Solarna elektrana na krovu

sinclair-okrugli-stol

Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

Povodom otvorenja novih prostorija tvrtke Sinclair, zagrebačkog specijalista za klima uređaje i dizalice topline, održan … [više] about Održan okrugli stol na temu “Poduzetnička klima u Hrvatskoj”: Evo koji su zaključci stručnjaka

kimbino-logo

Ekološka osviještenost uz Kimbino

U današnje vrijeme sve se vrti oko marketinga. Možete imati najbolji proizvod na tržištu, ali ako nemate marketinšku … [više] about Ekološka osviještenost uz Kimbino

zastita-okolisa

Kartagenski protokol

Prvotno je u Rio de Janeiru na Konferenciji Ujedinjenih naroda o okolišu i razvoju 1992. godine otvorena za potpisivanje … [više] about Kartagenski protokol

Copyright © 2010.–2023. Informativka d.o.o. Sva prava pridržana (uvjeti korištenja).