Koliko puta ste razdragano promatrale pande na televiziji ili možda u zoološkom vrtu. Sviđa vam se ova crno bijela životinja ljubazna lica. No razmišljate li ikada o tome da ste možda zadnja generacija koja će pande moći vidjeti kao išta drugo no eksponat u muzeju. Ovo se jednako odnosi i na velike crno-bijele pande i na njihove rođake, malene crvene pande.
Iako svakoga dana na popis ugroženih vrsta dodajemo još pokoje ime, crvene pande smatraju se jednom od najugroženijih. Njihova populacija pala je ispod 2500 primjeraka i brzo se smanjuje. U nekim dijelovima Kine ih se izlovljavalo, ali najveći razlog izumiranja je iznenadno nestajanje staništa. Svakoga dana uzima im se još pokoji četvorni metar staništa i ove životinje, koje vole samoću, se sabija na sve manji i manji prostor.
Krzno im je bakrene boje i imaju velik kitnjasti rep. Mogli bi vas pomalo izgledom podsjetiti na rakuna ili lisicu. Čak je i latinki naziv vrste, Ailurus Fulgens, sastavljen od grčke riječi mačka i latinskog naziva fulgere tako da bi doslovno preveden značio svijetleća mačka.Njihovo stanište je dosta ograničeno i teško se prilagođavaju novom području. Žive isključivo u Jugoistočnoj Aziji na prostoru oblika polumjeseca oko planinskog masiva Himalaja.
Crvena panda može biti dugačka od 80 do 120 cm od čega polovicu dužine čini upečatljivi rep. Mužjaci će doseći težinu do malo iznad 6 kilograma dok ženke obično ne prelaze 4.5 kilograma i nešto su sitnije. Uz bordo krzno koje smo naveli trbuh im je obojen crno a lice je bijelo, sa karakterističnim tragovima smeđe boje ispod očiju.
Iako su zapravo svežderi i pojesti će i meso, jaja i kukce većina prehrane bazira se na bambusu kojeg probave vrlo brzo. Zato moraju tijekom dana konzumirati puno hrane kako bi ostali siti a uglavnom su najaktivniji u zoru i sumrak. Kako ne podnose dobro temperature iznad 25°C skrivaju se od sunca u krošnjama drveća.
Hrvatski zoološki vrt može s ponosom reći da je 2011. godine u njega stiglo mladunče crvene pande. Oko imena su se vodile polemike, ali tada je prihvačen prijedlog dan preko društvene mreže Facebook i imenovan je Kai. Vrsta je ipak i dalje na rubu izumiranje i čak je stavljena pod nadzor Special Survival Plan grupe, koja neprestano prati kretanje i brojnost preostalih jedinki. Nadajmo se da ćemo uspjeti spasiti ove lijepe i povučene životinje i da će i naši potomci moći uživati u bioraznolikosti koju mi uživamo danas.
Autor: L.K.
Odgovori